Sve zgrade u EU do 2050. transformirat će se u zgrade nultih emisija

Vijeće za promet, telekomunikacije i energetiku donijelo je prijedlog prema kojem bi sve zgrade u EU, kao neki od najvećih generatora stakleničkih plinova, postale zgrade nultih emisija do 2050. godine

Sandro Vrbanus srijeda, 26. listopada 2022. u 11:02

Već sada europska regulativa, kao i hrvatski  Zakon o gradnji, propisuju da sve građevine koje se grade, ili prolaze značajniji proces obnove, moraju biti "zgrade gotovo nulte energije" (EU ih naziva nearly zero-energy buildings, nZEB). Taj propis odnosi se i na višestambene zgrade i na privatne kuće. Prema tome, "zgrada gotovo nulte energije" ona je koja ima vrlo visoka energetska svojstva – tj. energiju proizvodi sama, dobro je izolirana te koristi pametne i energetski efikasne uređaje.

Iz "gotovo nula" u nula

Novi prijedlog donijeli su ovoga tjedna ministrice i ministri energetike država članica EU na Vijeću za promet, telekomunikacije i energetiku. Prema predloženim strožim pravilima, sve nove zgrade do 2030. godine morat će biti zgrade nultih emisija, a do 2050. u takav oblik morat će biti transformirane i postojeće zgrade. Ovaj korak smatra se jednim od ključnih za ostvarivanje europskih energetskih i klimatskih ciljeva iz plana "Fit for 55", koji uključuje klimatsku neutralnost EU do 2050. godine. Naime, građevine su zaslužne za 30% svih emisija stakleničkih plinova u EU.

Građevinski sektor, dakle, čekaju velike promjene, dok bi građani trebali zbog novih pravila ostvarivati značajne uštede na energiji. Plan će biti proveden u nekoliko faza. Prvo će se, od 2028. godine, zahtijevati da sve nove zgrade u vlasništvu tijela javne uprave budu zgrade nultih emisija. Od 2030. godine to će vrijediti za sve nove građevine.

Za postojeće, bit će odobreno dodatno prijelazno razdoblje, u kojem će se one morati prilagoditi novim minimalnim energetskim standardima. Ti standardi odredit će kolika smije biti najviša količina utrošene energije po m2. Te razine određivat će se na temelju postojećeg stanja, zatečenog početkom 2020. godine u svakoj od zemalja članica, pa će biti postupno smanjivane.

Iznimke će biti vjerske i povijesne građevine, vojni, industrijski i gospodarski objekti te samostalne kuće manje od 50 m2. Osim uštede i proizvodnje energije, zgrade će morati uključivati infrastrukturu za punjenje električnih automobila i bicikala. EU planira sve ove promjene sufinancirati kroz izravne financijske poticaje, smanjenje poreza te kroz administrativnu podršku.