U rad je puštena najsjevernija fotonaponska elektrana na svijetu
Smještena na čak 78° sjeverno, ovo će solarno postrojenje smanjiti lokalne emisije stakleničkih plinova i korištenje nafte na Spitsbergenu, najvećem otoku arhipelaga Svalbard u arktičkom krugu
Da solarne elektrane ne moraju nužno biti smještene na mjestima s natprosječno velikom količinom sunčanih dana, pokazuje primjer nedavno pokrenutog najsjevernijeg fotonaponskog postrojenja na svijetu. Ova je malena elektrana smještena na otoku Spitsbergenu, najvećem otoku poznatog norveškog arhipelaga Svalbard, a nalazi se duboko unutar arktičkog kruga – na čak 78° sjeverne zemljopisne širine, gotovo nadomak sjevernog pola.
Sunce umjesto dizela
Nova elektrana, puštena u pogon prije nekoliko dana, napajat će zgradu radija Isfjord, postaje pokrenute još 1933. godine. Izvorno je to bila tek radijska postaja, a danas služi i kao komunikacijski centar te glavna radijska veza između otočja Svalbard i kopna. Također, u njezinom sklopu nalazi se i meteorološka postaja te hotel za turiste i istraživače koji se upute u arktički krug. Cijela postaja je potpuno odvojena od elektroenergetske mreže, a ranije se napajala naftom. Godišnje su koristili i do 200 tona dizela. Zahvaljujući obnovljivim izvorima, procjenjuju kako će u budućnosti smanjiti svoje štetne emisije za do 70%.
Elektranu je izgradila norveška nacionalna energetska kompanija Store Norske Energi. Sastoji se od samostalnih solarnih ploča te instalacije na krovu glavne zgrade, a osim fotonaponskih panela ugrađene su i baterije za pohranu energije. U ovom dijelu planeta, znamo, sunčanih dana tijekom pola godine niti nema, pa će dizelski generatori i dalje ostati aktivni izvor energije na ovoj lokaciji.
Kompanija koristi projekt kao pokusni u platformu za ispitivanje učinkovitosti hibridnog sustava, koji spaja solarnu energiju s klasičnim izvorima poput ugljena i dizela. Naime, slična bi rješenja mogla u budućnosti biti instalirana u čak 1.500 udaljenih arktičkih mjesta, također odvojenih od nacionalne električne mreže. Krajnji im je cilj u sustav uključiti i vjetroelektrane, pa ponuditi 100% obnovljive sustave pogodne za rad u izazovnim meteorološkim i klimatskim uvjetima Arktika.
