Europski plan: postajemo svjetska sila u proizvodnji poluvodiča i radimo kvantno računalo
Uz proizvodnju poluvodiča i kvantnog računala, Europska unija do 2030. namjerava sva europska kućanstava pokriti gigabitnom mrežom, a sva naseljena područja 5G tehnologijom
Europska unija želi do kraja ovog desetljeća na sebe preuzeti petinu globalne proizvodnje najmodernijih poluvodiča i u sljedećih pet godina stvoriti svoje prvo kvantno računalo.
Digitalni kompas 2030
Sveeuropski plan nazvan Digitalni kompas 2030 nadasve je aktualan u vrijeme pandemije Covida-19, kad se europske države sve više oslanjaju na ključne tehnologije u vlasništvu kineskih i američkih tvrtki.
Ovaj plan navodi važnost poluvodiča koji se koriste u povezanim automobilima, pametnim telefonima, internetskim uređajima, računalima visokih performansi i umjetnoj inteligenciji.
"Predlažemo da do 2030. proizvodnja najmodernijih i održivih poluvodiča u Europi, uključujući procesore, bude najmanje 20% svjetske proizvodnje u vrijednosti", navodi se u dokumentu koji bi tijekom utorka trebali predstaviti potpredsjednica Europske komisije Margrethe Vestager i šef EU industrije Thierry Breton.
Klimatski neutralni objekti
Plan EU-a preporučuje ulaganje u kvantne tehnologije jer bi to moglo promijeniti igru u razvoju novih lijekova i ubrzati sekvenciranje genoma. Isti plan poziva na izgradnju 10.000 klimatski neutralnih objekata do 2030. godine. To bi Europi pomoglo da razvije vlastitu infrastrukturu u oblaku i udvostruči broj "jednoroga", tvrtki vrednijih od milijardu dolara.
Isti plan predviđa pokrivanje svih europskih kućanstava gigabitnom mrežom do 2030. godine i sva naseljena područja 5G tehnologijom. Da bi se ovaj plan počeo ostvarivati, Komisiji je potrebno odobrenje zemalja EU-a i Europskog parlamenta.
Izvanredni sastanak
O digitalnoj transformaciji europski su čelnici razgovarali još prošle jeseni, na izvanrednom sastanku Europskog vijeća. Digitalizacija je ključan stup oporavka EU-a od pandemije bolesti COVID-19 i presudna za poticanje novih oblika rasta i jačanje otpornosti EU-a.
Tada je dogovoreno i da će najmanje 20 % sredstava u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost biti dostupno za digitalnu tranziciju.
Tim bi se sredstvima trebalo poticati europski razvoj sljedeće generacije digitalnih tehnologija, uključujući superračunala i kvantno računalstvo, blockchain i umjetnu inteligenciju usmjerenu na ljude, ali i jačanje zaštite od kibernetičkih prijetnji, iskorištavanje punog potencijala digitalnih tehnologija za očuvanje okoliša i klime te jačanje digitalnih kapaciteta u obrazovnim sustavima.
