Nobelova nagrada za fiziku 2024. dodijeljena za umjetne neuronske mreže i strojno učenje
Nobelova nagrada za fiziku 2024. godine dodijeljena je Johnu Hopfieldu i Geoffreyu Hintonu za njihov pionirski rad u području umjetnih neuronskih mreža i strojnog učenja. Ovim priznanjem odaje se počast doprinosima koji su postavili temelje za suvremene sustave umjetne inteligencije
John Hopfield, profesor na Sveučilištu Princeton, i Geoffrey Hinton, profesor na Sveučilištu u Torontu, nagrađeni su za svoje istraživanje koje je započelo 1980-ih i od tada značajno unaprijedilo područje umjetne inteligencije.
Hopfieldova mreža
Hopfieldov rad s početka 1980-ih bio je usredotočen na razvoj računalnih alata za proučavanje složenih bioloških sustava. Godine 1982. objavio je studiju o jednostavnoj neuronskoj mreži s asocijativnom memorijom koja je mogla pohranjivati i rekonstruirati obrasce u podacima. Ova mreža, poznata kao Hopfieldova mreža, po prvi je put pokazala kako računalo može koristiti mrežu čvorova za pamćenje i prisjećanje informacija.
Boltzmannov stroj
Nadovezujući se na Hopfieldov rad, Hinton je primijenio koncepte iz statističke fizike za stvaranje nove mreže koja uči analizirajući velike skupove podataka. Ovaj izum, nazvan Boltzmannov stroj, omogućio je mrežama prepoznavanje obrazaca unutar podataka i predviđanje. Nazvan u čast čuvenog Ludwig Boltzmanna, jedan je od prvih primjera generativne umjetne inteligencije, modela koji se poboljšava učenjem na postojećim podacima, poput ChatGPT-a.Hintonov rad postavio je temelje za razvoj dubokih neuronskih mreža za učenje koje se danas široko koriste u različitim primjenama.
Ključni doprinosi Hopfielda i Hintona
Doprinosi Hopfielda i Hintona bili su ključni u oblikovanju trenutnog stanja umjetne inteligencije i strojnog učenja. Njihov rad omogućio je razvoj sofisticiranih AI sustava koji mogu obavljati složene zadatke poput prepoznavanja slika, obrade prirodnog jezika i autonomnog donošenja odluka.
Danas umjetna inteligencija pokretana umjetnim neuronskim mrežama transformira brojna područja, od aplikacija za pametne telefone do najsuvremenijih znanstvenih istraživanja. U fizici se ove mreže koriste u širokom spektru područja, uključujući razvoj novih materijala sa specifičnim svojstvima. Tehnologija je također našla primjenu u medicinskoj dijagnostici, sustavima za prepoznavanje lica i alatima poput AlphaFolda za predviđanje struktura proteina.
"Kum umjetne inteligencije"
Hinton, često nazivan "kumom umjetne inteligencije", izrazio je i uzbuđenje i oprez u vezi s potencijalom ove tehnologije. Usporedio je utjecaj umjetne inteligencije s onim Industrijske revolucije, navodeći da će nadmašiti ljudske intelektualne sposobnosti na načine koje još nismo iskusili. Međutim, također je naglasio potrebu rješavanja potencijalnih negativnih posljedica i rizika od gubitka kontrole nad UI sustavima.
