"Osporavanje uobičajenih shvaćanja o tome kako se jaja lome i uloga snage u odnosu na žilavost" – naslov je znanstvenog rada objavljenoga u časopisu Communications Physics, koji preispituje postojeće uvjerenje i donosi konkretne znanstvene odgovore na životno važno pitanje: hoće li se jaje razbiti prije ako padne na bok? Istraživači su se tim pitanjem ozbiljno pozabavili, time nesumnjivo istaknuli kandidaturu za Ig Nobela, pa proveli stotine eksperimenata.

Razbijanje jaja uime znanosti

U našem društvu, kažu, postoji "zdravorazumsko" shvaćanje da se jaje lakše raspukne ako padne na bok, ali to nije empirijski moguće dokazati. U svojoj su studiji pokušali pobiti uvriježeno mišljenje da je jaje najjače kada se ispusti okomito i – uspjeli. Kroz stotine eksperimenata te niz statičkih i dinamičkih simulacija pokazali su statistički značajno smanjenje vjerojatnosti da se jaje razbije kada je orijentirano vodoravno (!) u odnosu na okomitu orijentaciju. Autori rada ponudili su i konkretno objašnjenje zašto je tomu tako.

Iako je istina, kažu, da su jaja otpornija kad se vertikalno statički testiraju na opterećenje, mnogi griješe pretpostavljajući da to vrijedi i za dinamički scenarij koji uključuje padajuće jaje. U svojem su istraživanju ispustili jaja 180 puta s tri različite visine – 8, 9 i 10 mm – na tvrdu površinu. Primijetili su pritom da su se u prosjeku jaja ispuštena okomito razbila na nižim visinama pada.

Ključ je u žilavosti

"Čak i ako jaja mogu podnijeti veću silu kada se opterete u vertikalnom smjeru, to ne znači nužno da je manja vjerojatnost da će se slomiti kada se ispuste u toj orijentaciji. Za razliku od statičkog opterećenja, da bi ostalo netaknuto nakon dinamičkog udara tijelo mora biti u stanju apsorbirati svu svoju kinetičku energiju pretvarajući je u reverzibilnu deformaciju", pišu autori u svojem zaključku pa navode da jaja moraju biti žilava, a ne kruta, kako bi preživjela pad.

Pročitavši sve to sigurno se pitate – čemu uopće takvo istraživanje? Tim profesionalnih razbijača jaja ima odgovor: "Naši rezultati i analiza služe kao upozorenje o tome kako jezik može utjecati na naše razumijevanje sustava, a nepravilno oblikovanje problema može dovesti do nesporazuma i pogrešnog obrazovanja." Ističu da je to problem najčešće u obrazovanju, jer većina STEM učitelja i komunikatora razumije da je jaje kruće u jednom smjeru, ali to izjednačavaju s njegovom "snagom" u svakom ostalom smislu – pa djecu podučavaju pogrešnim zaključcima.