Cipar i Estonija udvostručili udjele u istraživačkim fondovima EU, Hrvatska na nuli
EU izdvaja 1,2% za programe "proširenja" u 15 zemalja s ispodprosječnim brojem visoko citiranih istraživačkih radova, vrhunskih institucija i bespovratnih sredstava. No, taj novac nejadnako se troši
Europska unija postigla je određeni uspjeh u izjednačavanju uvjeta za privlačenje novca namijenjenog istraživanju, ali neke zemlje još uvijek zaostaju, procjenjuje Europski revizorski sud koje ispituje financije i upravljanje fondovima EU.
Poteškoće s privlačenjem
"Neke zemlje nisu iskoristile prednosti programa za preoblikovanje nacionalnih istraživačkih politika i čvršće povezivanje znanosti i poslovnog sektora", navodi revizorica Ivana Maletić i glavna autorica izvješća. Mnogi su imali poteškoće s privlačenjem vrhunskih međunarodnih istraživača, a nacionalne agencije i industrije nevoljko daju novac ili jamstva za dugoročno financiranje brojnih projekata pokrenutih u okviru programa.
Samo četiri zemlje - Njemačka, Francuska, Italija i Ujedinjeno Kraljevstvo - prikupile su polovicu od 53 milijarde eura koliko je financiranju istraživanja EU namijenila između 2007. i 2013. Mnoge druge, čak i relativno velike zemlje poput Poljske i Rumunjske, pokupile su manje od 1% ponuđenih sredstava.
Milijarde za "proširenje"
Za Obzor 2020, program financiranja od 76,4 milijarde eura koji je trajao između 2014. i 2020., EU je izdvojila 1,2% za programe "proširenja" u 15 zemalja s ispodprosječnim brojem visoko citiranih istraživačkih radova, vrhunskih institucija i bespovratnih sredstava.
Cilj je bio potaknuti izgradnju veza s istraživačkim institutima u EU, konkurentnim plaćama privući vrhunske istraživače i poboljšati nacionalne istraživačke politike.
Hrvatska stagnira
Skromni uspjeh projekta znači da je udio u financiranju projekata u zemljama kojima je potreban poguranac s 5,5% narastao na 7,2% ukupnih sredstava u Obzoru 2020. No, taj uspjeh nije bio ravnomjerno raspoređen. Cipar je više nego udvostručio svoj udio u istraživačkim fondovima EU-a, a Estonija gotovo udvostručila svoj udio. Hrvatska pak uopće nije zabilježila porast, a udio Mađarske pao je za 14%.
Nejednakost ne iznenađuje, kaže estonska predstavnica Kristin Kraav. Uključene zemlje razlikuju se veličinom i preprekama s kojima se susreću. Estonija je, na primjer, osvojila četvrtinu sredstava za privlačenje vrhunskih istraživača, ali i samo 4% novca za projekte suradnje s istaknutim institutima u EU. Takvim sredstvima puno obilnije raspolažu vlade i industrije većih zemalja.
Politika je najslabija karika
No, najveća je slabost političkog vodstva u pojedinim zemljama, kaže Jan Palmowski, glavni tajnik Ceha europskih sveučilišta intenzivnog istraživanja (The Guild). Nisu dosljedno donosili odgovarajuća sredstva na stol, nisu prihvaćali ponudu podrške za preoblikovanje nacionalnih istraživačkih politika.
"To ne može biti odgovornost samo EU", kaže Palmowski. "Na državama članicama je da učinkovito koriste ove alate."
