Deepfake video zapisi potiču lažna sjećanja na filmove...

... ali u manipuliranju našim sjećanjem nisu nimalo efikasniji od jednako lažnih tekstualnih opisa, otkriva nova studija

Mladen Smrekar srijeda, 12. srpnja 2023. u 09:13
Stvarni junak ili prevara, i iz kojeg ono filma? 📷 Screenshot/Youtube
Stvarni junak ili prevara, i iz kojeg ono filma? Screenshot/Youtube

Deepfake videoisječci remakea filmova koji zapravo ne postoje potaknuli su sudionike nedavno provedenog ispitivanja da se lažno sjećaju filmova, ali jednostavni tekstualni opisi lažnih filmova potiču slične stope lažnog pamćenja. To je glavni zaključak rada irskih znanstvenika sa Sveučilišnog koledža u Corku i Istraživačkog centra za softver Lero predstavljenog u časopisu otvorenog pristupa PLOS ONE.

Pravi, a lažni

Istraživači su ispitanicima prikazali niz deepfake videozapisa fiktivnih filmskih remakea u kojima se pojavljuju različiti glumci, poput Willa Smitha u ulozi Nea u "Matrixu", kojeg je izvorno glumio Keanu Reeves, te Brada Pitta i Angeline Jolie kao glavni protagonisti filma "Isijavanje". Ostali lažni remakeovi uključivali su filmove kao što su "Indiana Jones" i "Kapetanica Marvel".

Sjećanja sudionika ispitivanja za četiri fiktivna remakea filma 📷 PLOS
Sjećanja sudionika ispitivanja za četiri fiktivna remakea filma PLOS

Za usporedbu, sudionici ispitivanja vidjeli su i isječke iz pravih remake filmova "Charlie i tvornica čokolade" odnosno "Wonka", "Totalni opoziv", "Carrie" i "Tomb Raider". Također, u nekim slučajevima sudionici su čitali tekstualne opise remakeova umjesto da gledaju deepfakeove, ne znajući o kakvim je filmovima riječ. 

Lažna sjećanja

U skladu s prethodnim studijama, deepfake videozapisi i opisi potaknuli su lažna sjećanja na lažne remakeove, a otprilike polovica ispitanika (njih 49 posto) povjerovalo je da je svaki lažni remake pravi. Štoviše, mnogi su sudionici izjavili da se sjećaju kako su lažni filmovi bili bolji od originala. Međutim, stope lažnog pamćenja iz tekstualnih opisa bile su slično visoke, što sugerira da deepfake tehnologija možda i nije moćnija od drugih alata u iskrivljavanju pamćenja.

"Studija sugerira da lažni prikazi ne iskrivljuju pretjerano na naša sjećanja na prošlost. Iako su duboke krivotvorine uzrokovale stvaranje lažnih sjećanja u prilično visokim stopama, postigli smo iste učinke korištenjem jednostavnog teksta", zaključuju autori istraživanja. "U biti, ova studija pokazuje kako nam ne treba tehnički napredak da iskrivimo pamćenje; to vrlo jednostavno i učinkovito možemo učiniti i koristeći potpuno netehnička sredstva."