'Doomscrolling' je krivac za loše mentalno i tjelesno zdravlje
Ljudi s opsesivnom željom da stalno provjeravaju vijesti vjerojatnije će patiti od stresa, tjeskobe i lošeg zdravlja, potvrdila je nova studija
Tijekom posljednje dvije godine proživjeli smo niz zabrinjavajućih globalnih događaja, od pandemije COVID-a do ruske invazije na Ukrajinu, prosvjeda velikih razmjera, masovnih pucnjava i razornih šumskih požara. Kod mnogih ljudi doomscrolling, neprekidno iščitavanje loših vijesti, izaziva osjećaj nemoći i uznemirenosti. Štoviše, izloženost 24-satnom ciklusu vijesti može imati ozbiljne utjecaje na mentalno i fizičko blagostanje.
Stalna izloženost vijestima potiče stvaranje začaranog kruga u kojem ljudi, umjesto da se isključe, budu još više uvučeni u događaje i počinju stalno provjeravati ažuriranja vijesti kako bi ublažili svoju emocionalnu nevolju. Ali to ne pomaže i što ih više provjeravaju, to se vijesti više miješaju u druge aspekte njihovih života, upozoravaju istraživači Sveučilišta Texas Tech.
Rezultati istraživanja
Rezultati istraživanja, objavljeni u časopisu Health Communication, pokazali su kako 16,5% ispitanih pokazuje znakove jako problematičnog konzumiranja vijesti. Takvi pojedinci često su postali toliko uronjeni u vijesti da te priče dominiraju njihovim mislima, ometaju vrijeme s obitelji i prijateljima, otežavaju fokus na školu ili posao te izazivaju nemir i nesanicu.
Nimalo iznenađujuće, ljudi koji više konzumiraju vijesti skloniji su psihičkim i tjelesnim oboljenjima. Na pitanje koliko su često sudionici ankete iskusili simptome mentalnog zdravlja ili fizičke bolesti tijekom prošlog mjeseca, rezultati pokazuju da je 73,6% ispitanika s ozbiljnim razinama problematičnog konzumiranja vijesti ima simptome mentalnih bolesti; iste simptome pokazuje samo 8% ostalih sudionika studije.
Uz to, 61% onih s ozbiljnom razinom praćenja problematičnih vijesti osjeća se tjelesno loše, u usporedbi sa samo 6,1% ostalih sudionika studije.
Liječenje ovisnosti
Nalazi pokazuju da postoji potreba za fokusiranim kampanjama medijske pismenosti kako bi se pomoglo ljudima da razviju zdraviji odnos s vijestima, kažu istraživači.
“U većini slučajeva liječenje ovisnosti i kompulzivnog ponašanja temelji se na potpunom prestanku problematičnog ponašanja, jer može biti teško ponašati se umjereno. U slučaju problematične konzumacije vijesti, istraživanje je pokazalo da pojedinci mogu odlučiti prestati, ili barem dramatično smanjiti, svoju konzumaciju vijesti ako smatraju da ima negativne učinke na njihovo mentalno zdravlje", komentiraju istraživači nalaze studije.
Komercijalni pritisci
Ekonomski pritisci s kojima se suočavaju mediji, tehnološki napredak i 24-satni ciklusi emitiranja vijesti potaknuli su novinare da se usredotoče na odabir priča koje će privući pozornost. Međutim, detaljno opisani sukobi i drame mogu dovesti i do lošeg odnosa prema vijestima, upozoravaju istraživači:
"Komercijalni pritisci s kojima se novinski mediji suočavaju nisu samo štetni za održavanje zdrave demokracije, već mogu biti štetni i za zdravlje pojedinaca", zaključuju istraživači.
