Prošli tjedan pisali smo o tome kako previše zurenja u ekrane, baš kao i ispijanje alkohola smanjuju ljudski mozak. Nova studija otkriva nam pak kako na mozak negativno utječe čak i blagi Covid, odnosno infekcija koja ne završava bolničkim liječenjem. 

Kod ljudi koji su preboljeli blaži oblik Covida MRI je zabilježio stanjivanje moždanog tkiva u nekoliko regija mozga, u rasponu od 0,2 do 2%. A to je ekvivalent starenju mozga u rasponu od jedne do šest godina normalnog starenja. Zahvaćene regije uključivale su parahipokampalni girus koji je povezan s pamćenjem i orbitofrontalni korteks, važan za miris i okus.

Bakterije koje generiraju električnu energiju

Istraživači sa Sveučilišta Cambridge upotrijebili su 3D ispis kako bi stvorili rešetke visokih 'nano-kućišta' u kojima bakterije koje vole sunce mogu brzo rasti. Potom su iz bakterija izdvojili otpadne elektrone, preostale od fotosinteze, koji se mogu koristiti za napajanje male elektronike.

Rezultati istraživanja, objavljeni u časopisu Nature Materials, otvaraju nove puteve u proizvodnji bioenergije i sugeriraju da bi "biohibridni" izvori sunčeve energije mogli biti važna komponenta u energetskoj mješavini bez ugljika.

Pogubna izloženost olovu

Boje na bazi olova i olovom kontaminirani zrak, voda i tlo česti su izvori trovanja olovom kod djece. A sad se zna i da je izlaganje ispušnim plinovima automobila koji su desetljećima koristili olovo u gorivu smanjilo IQ velikom broju ljudi. Naime, istraživači s Državnog sveučilišta Florida otkrili su da su svi rođeni tijekom šezdesetih i sedamdesetih godina gotovo sigurno bili izloženi destruktivnim razinama olova iz ispušnih plinova automobila.

Izlaganje ispušnim plinovima tijekom djetinjstva "pojelo" je ukupno 824 milijuna IQ bodova kod više od 170 milijuna Amerikanaca, što je otprilike polovica stanovništva SAD-a, otkriva studija u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences.

Svi ti ljudi bili su u ranom djetinjstvu dugotrajno izloženi visokim razinama olova, a njih nekoiliko milijuna bilo je izloženo i razinama pet i više puta većima od trenutnih referenci. To znači kako su ljudi rođeni prije 1996. izloženi većem riziku od zdravstvenih problema, a brže starenje mozga samo je jedan od njih. 

Glazba i zvukovi liječe anksioznost

Prema međunarodnom istraživanju, kombinacija glazbe i tonova može smanjiti simptome anksioznosti. Tim je angažirao skupinu sudionika koji su uzimali lijekove protiv anksioznosti i zamolili ih da slušaju 24-minutnu sesiju glazbe prilagođene njima koristeći umjetnu inteligenciju, stimulaciju slušnog otkucaja (ABS) i ružičasti šum.

Studija provedena pomoću Qualtricsovog online anketnog softvera pokazala je kako je kod onih s blagim znakovima anksioznosti kombinacija glazbe i ABS-a bila najučinkovitija u smanjenju simptoma. Kod onih visoko anksioznih, najučinkovitijom se pokazala sama glazba.

Svinje glasanjem pokazuju emocije

Sada možemo dekodirati emocije svinja. Koristeći tisuće zvučnih zapisa, prikupljenih tijekom njihovog života, međunarodni tim istraživača uspio je svinjsko glasanje prevesti u stvarne emocije. Koristeći više od 7000 audio snimaka 411 svinja, znanstvenici su osmislili algoritam koji može dekodirati je li pojedina životinja "sretna", "uzbuđena", "uplašena", "pod stresom" ili negdje između. 

Emocije su definirane na temelju toga kako svinje prirodno reagiraju na različite pozitivne i negativne vanjske podražaje, te mogu li podražaji poboljšati ili ugroziti njihov život. Primjerice, tipični znakovi negativnih emocija kod svinja su da stoje mirno, ispuštaju mnogo vokalizacija i pokušavaju pobjeći, dok pozitivni uključuju istraživanje okoline i ispružene uši prema naprijed.

Istraživanje koje su proveli Sveučilište u Kopenhagenu, ETH Zürich i Francuski nacionalni istraživački institut za poljoprivredu, hranu i okoliš (INRAE) mogao bi se ubuduće koristiti za poboljšanje dobrobiti životinja.

Otkriveno kako mozak odvaja, pohranjuje i vraća sjećanja

Istraživači su identificirali dvije vrste stanica u našem mozgu koje su uključene u organiziranje diskretnih sjećanja na temelju vremena kada su se dogodila. Ovo otkriće poboljšava naše razumijevanje načina na koji ljudski mozak formira sjećanja i može imati implikacije na poremećaje pamćenja kao što je Alzheimerova bolest.

Studija, objavljena u Nature Neuroscience, otkriva kako se sjećanja mogu pohraniti i pristupiti u mozgu sličan način na koji se fotografije pohranjuju na vašem telefonu ili računalu. Često se fotografije automatski grupiraju u događaje na temelju toga kada i gdje su snimljene, a zatim vam se kasnije prikazuju kao ključna fotografija s tog događaja. Kada dodirnete ili kliknete na tu fotografiju, možete detaljnije analizirati taj određeni događaj.

Premještanje poljoprivrednog zemljišta

Znanstvenici su izradili kartu koja pokazuje gdje bi se u svijetu trebale uzgajati glavne prehrambene kulture kako bi se povećao prinos i smanjio utjecaj na okoliš. Ova karta uključuje velika nova poljoprivredna područja za mnoge glavne usjeve oko kukuruznog pojasa na srednjem zapadu SAD-a i ispod pustinje Sahare, a ogromne površine poljoprivrednog zemljišta u Europi i Indiji bile bi vraćene u prirodno stanje. 

Utjecaj proizvodnje usjeva na svjetsku bioraznolikost time bi se smanjio za 87 posto, emisije ugljika za 71 posto, a uzgojem usjeva na mjestima gdje ima dovoljno kiše eliminirala bi se i potreba za navodnjavanjem. Poljoprivreda je trenutno odgovorna za oko 70 posto globalne upotrebe slatke vode, što uzrokuje nestašicu pitke vode u mnogim sušnijim dijelovima svijeta.