Kineski recept: solarnim ćelijama do brze podvodne bežične komunikacije

Rješenje kineskih istraživača moglo bi omogućiti razmjenu podataka i proizvodnju energije s jednim uređajem

Mladen Smrekar nedjelja, 20. veljače 2022. u 06:00

Iako su solarne ćelije obično dizajnirane za pretvaranje svjetlosti u energiju, istraživači su pokazali da se također mogu koristiti za podvodnu bežičnu optičku komunikaciju s visokim brzinama podataka. Novi pristup koristi niz serijski povezanih solarnih ćelija kao detektore i mogao bi se pokazati kao isplativ, niskoenergetski način za prijenos podataka pod vodom.

Silikonski solarni paneli

Istraživači kineskog Sveučilišta Zhejiang uhvatili su se u koštac s problem podatkovnih veza potrebnih za prijenos podataka od ronilaca, podmornica, podvodnih senzora i bespilotnih autonomnih podvodnih vozila do površinskih brodova.

Visoke brzine podataka mogu se postići korištenjem niza solarnih ćelija kao detektora u podvodnom bežičnom optičkom komunikacijskom sustavu
Visoke brzine podataka mogu se postići korištenjem niza solarnih ćelija kao detektora u podvodnom bežičnom optičkom komunikacijskom sustavu

Oni su u časopisu Optica izvijestili o laboratorijskim eksperimentima u kojima su koristili niz komercijalno dostupnih solarnih ćelija koje nude mnogo veće područje detekcije od fotodioda koje se tradicionalno koriste kao detektori u bežičnoj optičkoj komunikaciji.

Postigli su najveću propusnost komercijalnih optičkih komunikacijskih sustava baziranih na silikonskom solarnom panelu s velikim područjem detekcije. Ova vrsta sustava, vjeruju istraživači, mogla bi omogućiti razmjenu podataka i proizvodnju energije s jednim uređajem.

Kineski istraživači poradili su na podatkovnim vezama potrebnim za prijenos podataka od ronilaca, podmornica, podvodnih senzora i bespilotnih autonomnih podvodnih vozila do brodova
Kineski istraživači poradili su na podatkovnim vezama potrebnim za prijenos podataka od ronilaca, podmornica, podvodnih senzora i bespilotnih autonomnih podvodnih vozila do brodova

Optimiziranje solarnih ćelija

U usporedbi s korištenjem radija ili akustičnih valova, podvodna bežična komunikacija temeljena na svjetlu pokazuje veću brzinu, manju latenciju i zahtijeva manje energije.

Istraživači su testirali detektor napravljen od solarnog polja 3×3 u spremniku za vodu dugom 7 metara. Ogledala su korištena za produžavanje duljine puta optičkog signala
Istraživači su testirali detektor napravljen od solarnog polja 3×3 u spremniku za vodu dugom 7 metara. Ogledala su korištena za produžavanje duljine puta optičkog signala

Međutim, većina optičkih sustava velike brzine na velike udaljenosti nije praktična za podvodnu implementaciju jer zahtijevaju strogo usklađivanje između odašiljača koji emitira svjetlo i prijemnika koji detektira dolazni svjetlosni signal. Visoku propusnost teško je postići jer su solarne ćelije optimizirane za prikupljanje energije, a ne za komunikaciju.

Novi dizajn

Istraživači su testirali novi dizajn u kojem su zrcala korištena za produžavanje duljine puta optičkog signala do 35 metara. Sustav se pokazao pouzdanim i stabilnim, uz nisku potrošnju energije i visoke performanse.

Primjena obrnutog prednapona od 90 V dodatno je povećala širinu pojasa, omogućujući propusnost od -20 dB od 63,4 MHz. Ova širina pojasa omogućila je podvodnu bežičnu optičku vezu od 35 m/150 Mbps koristeći najjednostavniji oblik modulacije s pomakom amplitude.

Ova vrsta detektora mogla bi se, kažu istraživači, koristiti i u komunikaciji s vidljivim svjetlom, vrsti bežične komunikacije koja koristi vidljivo svjetlo iz LED-a i drugih izvora za prijenos podataka na udaljenosti.