Vjerojatno ste već negdje čuli ga je kava dobra za zdravlje. Istraživanja su pokazala da je ispijanje umjerenih količina kave povezano s mnogim zdravstvenim dobrobitima, uključujući niži rizik od razvoja dijabetesa tipa 2 i kardiovaskularnih bolesti. No, iako su te povezanosti dokazane mnogo puta, one ne dokazuju da kava smanjuje rizik od bolesti. Zapravo, dokazivanje da je kava dobra za zdravlje prilično je komplicirano.

Spojevi u kavi

Iako se sugerira da će konzumacija tri do pet šalica kave dnevno pružiti optimalne zdravstvene prednosti, to i nije baš tako jednostavno. Kava je kemijski složena i sadrži mnoge komponente koje mogu utjecati na vaše zdravlje na različite načine.

Iako je kofein najpoznatiji spoj u kavi, ona sadrži puno više od kofeina. Evo nekoliko drugih spojeva u kavi koji mogu utjecati na vaše zdravlje.

Alkaloidi: uz kofein, trigonelin je još jedan važan alkaloid u kavi. Trigonelin je manje istražen od kofeina, ali istraživanja sugeriraju da može imati zdravstvene prednosti, poput smanjenja rizika od dijabetesa tipa 2.

Polifenoli: neka istraživanja pokazuju da su ti spojevi, koji se nalaze u mnogim biljkama, uključujući kakao i borovnice, dobri za srce i krvne žile, te da mogu pomoći u prevenciji neurodegenerativnih bolesti poput Alzheimerove. Kava pretežno sadrži klasu polifenola zvanih klorogenske kiseline.

Diterpeni: kava sadrži dvije vrste diterpena – cafestol i kahweol – koji čine ulje kave, prirodnu masnu tvar koja se iz kave oslobađa tijekom kuhanja. Diterpeni mogu povećati rizik od kardiovaskularnih bolesti.

Melanoidini: ovi spojevi, koji nastaju na visokim temperaturama, daju prženoj kavi boju i daju karakterističan okus i aromu kave. Mogu imati i prebiotički učinak, što znači da povećavaju količinu korisnih bakterija u crijevima, što je važno za cjelokupno zdravlje.

Uzgoj, prerada i posluživanje

Način uzgoja, pripreme i posluživanja može utjecati na spojeve koje sadrži kava, a time i na moguće zdravstvene koristi. Uvjeti uzgoja mogu utjecati na razine kofeina i klorogenih kiselina u kavi.

Na primjer, kava uzgojena na velikim nadmorskim visinama imat će niži sadržaj kofeina i klorogenske kiseline. Također se pokazalo da dvije vrste zrna kave, arabica i robusta, imaju različite razine kofeina, klorogenske kiseline i trigonelina. No, nijedna vrsta nije se pokazala korisnijom za zdravlje.

Prerada također utječe na kemijski sastav kave. Na primjer, neke su kave bez kofeina. To se obično radi prije pečenja, a ovisno o metodi dekofeinizacije, može dodatno utjecati na druge spojeve. Tijekom procesa dekofeinizacije gube se male razine klorogenih kiselina.  

Ključna je i količina pržene kave. Što je pečenje jače, to se stvara više melanoidina (i intenzivniji je okus). Ali to smanjuje sadržaj klorogenskih kiselina i trigonelina.

Način pripreme kave također utječe na njezin kemijski sastav. Na primjer, kuhana kava sadrži višu razinu diterpena u usporedbi s filter kavom. Drugi čimbenici – količina korištene kave, koliko je fino mljevena, temperatura vode i veličina šalice – također utječu na kemijski sastav kave.

Učinci na zdravlje

Svaki spoj ima različite učinke na vaše zdravlje, zbog čega način na koji se kava proizvodi i kuha može biti važan. Smatra se da klorogenske kiseline smanjuju rizik od kardiovaskularnih bolesti poboljšavajući funkciju arterija. Također postoje dokazi da mogu smanjiti rizik od dijabetesa tipa 2 kontrolirajući skokove šećera u krvi nakon jela.

S druge strane, pokazalo se da diterpeni povećavaju razinu lipoproteina niske gustoće, vrste kolesterola povezanog s kardiovaskularnim bolestima. Iako se manje istraživanja usredotočilo na trigonelin i melanoidine, neki dokazi sugeriraju da bi oboje mogli biti dobri za vaše zdravlje.

Dodavanje šlaga, šećera i sirupa promijenit će nutritivni sadržaj vaše šalice. Ne samo da će povećati sadržaj kalorija, već mogu povećati i vaš unos zasićenih masti i šećera. Oba su povezana s povećanim rizikom od dijabetesa tipa 2 i kardiovaskularnih bolesti i mogu se suprotstaviti blagotvornim učincima drugih spojeva koje vaša šalica kave sadrži.

Postoje i dokazi da ljudi mogu drugačije reagirati na neke od ovih spojeva. Pokazalo se da redovito ispijanje tri do četiri šalice kave dnevno gradi toleranciju na učinke kofeina koji podižu krvni tlak. Genetika također može igrati ulogu u tome kako vaše tijelo podnosi kofein i druge spojeve.

Preporuča se umjerenost

Sve veći broj dokaza također ukazuje na crijevni mikrobiom kao važan čimbenik u određivanju učinaka kave na zdravlje. Na primjer, neka istraživanja sugeriraju da crijevni mikrobi igraju važnu ulogu u metabolizmu klorogenske kiseline i stoga mogu odrediti hoće li imati koristi za zdravlje ili ne.

Istraživači moraju provesti velike studije kako bi potvrdili nalaze tih manjih studija koje, čini se, pokazuju da je kava dobra za zdravlje. Ali u međuvremenu smanjite količinu šećera i šlaga u kavi. A ako ste dobrog zdravlja i niste trudni, nastavite s umjerenim ispijanjem kave, birajući filter kavu gdje je to moguće, piše The Conversation.