Ljudski mozgovi mogu kompenzirati kognitivni pad
Istraživanje je pokazalo da se kompenzacija u kasnijoj životnoj dobi oslanja na područja mozga čija je funkcija bolje očuvana u starenju
Naša sposobnost rješavanja apstraktnih problema znak je takozvane fluidne inteligencije koja, nažalost, rapidno opada kako starimo. No, neki ljudi ovu sposobnost uspijevaju održati bolje od drugih. Znanstvenici Sveučilišta u Cambridgeu i njihovi kolege sa Sveučilišta u Sussexu zapitali su se zašto se to događa i mogu li se druga područja mozga angažirati kako bi se prevladale štetne promjene. Rezultate svojih istraživanja objavili su u časopisu eLife.
Dva područja
Studije oslikavanja mozga (neuroimaging) pokazale su da zadaci fluidne inteligencije uključuju i multiple demand network (MDN). Ova moždana mreža proteže se prednjim i stražnjim dijelom mozga, ali njezina aktivnost opada s godinama. To su pokazali i skenovi funkcionalne magnetske rezonancije (fMRI) kojim su znanstvenici istraživali obrasce moždane aktivnosti 223 odrasle osobe koje su rješavale zadatke različite težine.
Dodatnom analizom uz pomoć strojnog učenja otkrivena su dva područja mozga koja kod starijih ljudi pokazuju veću aktivnost i povezana su s boljim učinkom prilikom rješavanja zadataka. Riječ je o cuneusu u stražnjem dijelu mozga i regiji u frontalnom korteksu. Ali od njih dvoje, samo je aktivnost u regiji cuneusa bila jače povezana s izvođenjem zadatka kod starijih i sadržavala je dodatne informacije o zadatku izvan MDN-a.
Povećana aktivnost
Iako nije jasno zašto bi se točno baš ovaj dio mozga trebao angažirati za ovaj zadatak, istraživači ističu da nam ova regija mozga obično pomaže da ostanemo usredotočeni na ono što vidimo. Starijim odraslim osobama često je teže nakratko se prisjetiti informacija koje su upravo vidjeli. Povećana aktivnost u cuneusu mogla bi značiti strategiju kojom starije osobe nadoknađuju slabije vizualno pamćenje.
"Sad kad smo vidjeli da se ova kompenzacija doista događa, možemo početi postavljati pitanja o tome zašto se to događa nekim starijim ljudima, ali ne i drugima. Postoji li nešto posebno u vezi s njima i ako postoji, možemo li pronaći način na koji ćemo pomoći i drugima", komentiraju znanstvenici nalaze istraživanja koje je pokazalo da se kompenzacija u kasnijoj životnoj dobi oslanja na područja mozga čija je funkcija očuvana u starenju.
