Nova metoda potiče rast kose - ovoga puta zaista...
Australska studija utire put novim načinima liječenja ćelavosti, a stvaranje analoga kože najavljuje personalizirane, vrlo učinkovite dermatološke terapije

Australska studija, objavljena u časopisu Burns & Trauma, postigla je izvanredan napredak u regeneraciji kože. Naime, kako pišu istraživači Sveučilišta Queensland, njihova metoda sučelja zrak-tekućina (air-liquid interface, ALI) značajno poboljšava stvaranje folikula dlake unutar organoida kože izvedenih iz humano induciranih pluripotentnih matičnih stanica (hiPSC).
Poboljšani kožni organoidi mogli bi, kažu, revolucionirati proučavanje kožnih bolesti, omogućiti točnije modele i razvoj novih tretmana liječenja. Napredak u razvoju folikula dlake mogao bi tako utrti put novim terapijama kojima se liječi gubitak kose i druga stanja povezana s kožom, a stvaranje analoga kože najavljuje personalizirane, vrlo učinkovite dermatološke terapije.
Cjepivo protiv budućih pandemija koronavirusa
Eksperimentalno cjepivo istraživača s MIT-a i Caltecha moglo bi ponuditi zaštitu od novonastalih varijanti SARS-CoV-2 i srodnih koronavirusa, sarbekovirusa koji se prenose sa životinja na ljude.
Pričvršćivanjem do osam različitih verzija proteina koji vežu receptore sarbekovirusa (RBDs) na nanočestice, istraživači su stvorili cjepivo koje stvara antitijela koja prepoznaju regije RBD-ova s tendencijom da ostanu nepromijenjeni u svim sojevima virusa. To znatno otežava razvoj virusa i oslabljuje njihovu sposobnost bijega od antitijela izazvanih cjepivom.
Bakterije koje jedu vječne kemikalije i toksične nusproizvode
Istraživači Sveučilišta u Buffalu identificirali su soj bakterija koji može razgraditi i transformirati najmanje tri tipa "vječnih kemikalija" koje se naveliko koriste u svemu, od neprianjajućih tava do materijala za gašenje požara.
Studija, objavljena u časopisu Science of the Total Environment, otkriva da bakterija Labrys portucalensis F11 metabolizira više od 90 % perfluorooktan sulfonske kiseline (PFOS), 58 % fluorotelomer karboksilne kiseline te 21 % fluorotelomer sulfonata. Istraživači sad žele stvoriti uvjete za bioaugmentaciju, uzgoj soja unutar aktivnog mulja u postrojenju za pročišćavanje otpadnih voda i ubrizgavanje bakterija izravno u kontaminirano tlo ili podzemne vode.
Jak kao čelik, lagan kao pjena
Na Fakultetu primijenjene znanosti i inženjerstva Sveučilišta u Torontu razvili su visokoučinkovite nano-arhitektonske materijale koji imaju snagu ugljičnog čelika, ali su lagani kao stiropor.
Da bi dobio nanomaterijal jedinstvene kombinacije iznimne čvrstoće, male težine i mogućnosti prilagodbe, algoritam je trebao samo 400 podatkovnih točaka, što je pedesetak puta manje no što bi trebalo drugim algoritmima. To bi, kažu, dovesti do razvoja ultra laganih materijala koji će drastično smanjili težinu aviona, helikoptera i svemirskih letjelica.
Hladnjaci nove generacije
Istraživači Sveučilišta znanosti i tehnologije Huazhong iz Wuhana vjeruju da su otkrili učinkovitiji i ekološki prihvatljiviji oblik hlađenja. Njihova ideja, predstavljena u časopisu Joule, počiva na termogalvanskim ćelijama koje električnu energiju stvaraju koristeći toplinu proizvedenu reverzibilnim elektrokemijskim reakcijama.
Ograničen potencijal termogalvanskih ćelija Kinezi su povećali koristeći hidratiziranu sol željeza s perkloratom koji potiče otapanje i disociranje iona željeza. Tako su poboljšali rashladnu snagu hidrogalvanske ćelije za 70 %. Optimizirani sustav ohladio je okolni elektrolit za 1,42 K, što je veliki napredak u usporedbi s kapacitetom hlađenja od 0,1 K u prijašnjim eksperimentima.
Voda napaja senzore za otkrivanje požara
Istraživači Sveučilišta Chung-Ang u Koreji razvili su hidronaponski uređaj koji radi kao senzor požara i generira električnu energiju. Uređaj, opisan u časopisu Chemical Engineering Journal, napaja se uz pomoć hidronapona, gdje se električna energija stvara interakcijom molekula vode s nanostrukturnim materijalima.
Sustav koristi nanoporozni sloj s visoko nabijenom površinom, a privlačenje pozitivno nabijenih protona s negativno nabijenim površinama nanostrukture stvara dvostruki električni sloj (EDL). Isparavanje izazvano vatrom djeluje kao pokretačka sila i uzrokuje podizanje vode, stvarajući asimetriju gustoće protona. To rezultira strujnim potencijalom koji se može koristiti za proizvodnju električne energije.
Maleno oružje protiv raka
Istraživači Sveučilišta Pennsylvania iskoristili su male izvanstanične vezikule (sEVs) kao novu vrstu imunoterapije. Na stranicama časopisa Science Advances detaljno su opisali kako su sEVs iz ljudskih stanica projektirali da cilja receptor na površini tumorske stanice zvane DR5, odnosno receptor smrti 5. Kad se aktivira, DR5 može pokrenuti smrt tih stanica procesom samouništenja ili apoptozom.
To bi se moglo iskoristiti u staničnim terapijama, osobito kod melanoma, gdje trenutačne imunoterapije djeluju na svakog drugog pacijenta. Uz to, sEV-ovi se, kažu, mogu relativno jednostavno proizvesti i pohraniti pa terapija ne bi zahtijevala preuzimanje stanica od svakog pacijenta.
Budućnost fleksibilne elektronike
Istraživači Sveučilišta Xi'an Jiaotong razvili su tehnologiju ispisa s ograničenim dodatkom predloška (TCA). Pristup inspiriran korijenskim sustavom drveća poboljšava mehaničku robusnost elektroničkih sklopova omogućava im da izdrže ekstremne uvjete, uključujući temperature do 350 °C i intenzivno mehaničko trošenje.
TCA tehnologija, opisana u časopisu Microsystems & Nanoengineering, omogućava ispis visoke razlučivosti, s preciznošću do 300 nm, te podržava raznolik raspon materijala. Implikacije su, kažu, ogromne, od senzora autonomnih vozila, preko elektroničkih komponenti integriranih u robotske kože i zglobove, do integracije elektronike u svakodnevne predmete poput nosivih uređaja i pametnog tekstila.