Novi rekord u brzini prijenosa podataka optičkim vlaknima
Upotrebom optičkih pojačala te kombinacijom visokofrekventnih pojaseva valnih duljina omogućena je brzina prijenosa od 402 terabita u sekundi, a glavna prednost je mogućnost korištenja postojećih komercijalnih optičkih kablova na zemlji i dnu oceana
Grupa znanstvenika iz Japana i Ujedinjenog Kraljevstva srušila je svjetski rekord u komunikaciji optičkim vlaknima koristeći komercijalne kabele. Postigli su brzine prijenosa podataka četiri puta veće od postojećih komercijalnih sustava te 33 posto bolje od prethodnog svjetskog rekorda.
Upotrebe optičkih pojačala
Uspjeh istraživača dijelom proizlazi iz upotrebe optičkih pojačala za pojačanje signala kroz komunikacijske spektre koje konvencionalna tehnologija optičkih vlakana danas rjeđe koristi.
Ben Puttnam, glavni viši istraživač u Nacionalnom institutu za informacije i komunikacijske tehnologije (NICT) u Koganeiju, Japan objašnjava da su izgradili komunikacijski hardverski stack koristeći optička pojačala i drugu opremu koju su djelomično razvili Nokia Bell Labs i tvrtka Amonics iz Hong Kongu. Sklopljena tehnologija sastoji se od šest zasebnih optičkih pojačala koja mogu propustiti optičke signale kroz C-pojas valnih duljina, što je današnji standard, plus neke manje korištene pojaseve.
Kombinirajući O/E/S/C/L pojaseve, nova tehnologija omogućuje rekordni prijenos od 402 terabita u sekundi kroz optičkih kabela poput onih koji su već postavljeni na kopnu i dnu oceana. Znanstvenici su testirali prijenos signala preko optičkog kabela dugog 50 kilometara.
600 Tbps apsolutna granica
Puttnam dodaje da bi se, ako bi se sve gurnulo do krajnjih granica, moglo istisnuti još više širine pojasa iz postojećih kabela - čak i samo korištenjem trenutne ESCL tehnologije. "Ako biste stvarno sve iskoristili do maksimuma, popunili sve praznine i imali svaki kanal najviše moguće kvalitete, onda je vjerojatno 600 Tbps apsolutna granica", kaže Puttnam.
Prema riječima Poline Bayvel, profesorice optičkih komunikacija i mreža na University College London, ti isti primopredajnici koje je Puttnam spomenuo predstavljaju sljedeći izazov za ovo područje.
"Primopredajnici moraju biti inteligentni - slično kao autonomni automobili, sposobni osjetiti i prilagoditi se okruženju, isporučiti kapacitet kada i gdje je potreban", kaže Bayvel.
Ova tehnologija ima ogroman potencijal za internetsku infrastrukturu. Mogla bi podržati budući rast IoT uredjaja, 5G i 6G mreža, te AR, VR i XR aplikacija.
