Razmišljanje može biti bolno i od previše razmišljanja, čini se, da ljude doista može zaboljeti glava. Naime, novi pregled velikog broja istraživanja potvrđuje da je istinit osjećaj koji su mnogi imali kad su pokušavali riješiti matematički problem, odvagati prednosti i nedostatke neke odluke ili dokučiti što se zapravo dogodilo u kakvom kompliciranom filmu o putovanju kroz vrijeme. Istraživači nizozemskog Sveučilišta Radboud kažu da rezultati njihove meta-studije, objavljene u časopisu Psychological Bulletin nude snažne dokaze da čak i kad odlučimo raditi nešto mentalno naporno, to ne činimo zato što smatramo da je sam napor ugodan.

Indeks opterećenja zadacima

"Menadžeri često potiču zaposlenike i učitelji učenike da ulože mentalni napor. Na prvi pogled, čini se da to dobro funkcionira jer se i zaposlenici i učenici često odlučuju za mentalno zahtjevne aktivnosti. No, iz toga je lako izvući sasvim pogrešan zaključak da oni uživaju u napornom razmišljanju. Naši rezultati pokazuju da bi ovaj zaključak bio pogrešan: općenito, ljudi stvarno ne vole mentalni napor", ističu istraživači koji su analizirao 170 prethodnih studija u kojima je 4670 sudionika obavljalo 358 različitih kognitivnih zadataka. 

Iako su same studije bile različite, sve su za procjenu mentalnog opterećenja koristile standard koji se zove NASA-in indeks opterećenja zadacima NASA-TLX. Analiza je identificirala snažnu, dosljednu vezu između mentalnog napora i neugodnih osjećaja. Prema NASA-TLX, ti osjećaji mogu uključivati ​​nesigurnost, obeshrabrenost, iritaciju, stres i iritaciju. Ova se povezanost odnosila na različite vrste zadataka, od provođenja operacije uz pomoć robota do navigacije virtualnom željezničkom stanicom. Također je bilo vidljivo među različitim vrstama ljudi, od studenata do onih u vojsci.

Neugodan napor

Nalazi naime pokazuju da je mentalni napor neugodan u širokom rasponu populacija i zadataka, kao i da je neugoda veća što je veći mentalni napor. Zanimljivo, ovaj odnos nije bio tako jak u azijskim zemljama, vjerojatno kao rezultat duže školske nastave u ranoj dobi što pomaže učenicima da toleriraju mentalni napor, pretpostavljaju istraživači. 

Rezultati meta-studije poklapaju se s ranijim istraživanjima koja su pokazala da teški mentalni zadaci mogu uzrokovati svojevrsno istjecanje opterećenje (brain drain), a da intenzivna koncentracija tijekom dugog razdoblja može čak dovesti do razvoja toksičnosti u mozgu.

Unatoč naporu

Pa zašto se onda ljudi namjerno bave mentalno izazovnim aktivnostima, poput šaha? Istraživači misle da bi to moglo biti zato što je uključena neka vrsta nagrade, na primjer pobjeda u igri, druženje s drugima ili zarađivanje novca.

"Kad se ljudi odluče baviti mentalno napornim aktivnostima, to ne treba shvatiti kao pokazatelj da uživaju u mentalnom naporu. Možda ljudi mentalno naporne aktivnosti odabiru unatoč naporu, a ne zbog njega", pretpostavljaju istraživači.