Otkriven bolji način korištenja brojeva
Istraživači australskog Sveučilišta Monash provjerili su koliko brzo ljudi mogu obraditi brojeve u različitim rasporedima
Kad pišete brojeve od jedan do deset u nizu, kako ih redate; horizontalno, okomito, s lijeva nadesno, od vrha do dna ili ih pišete nasumično? Na zapadu nas od malih nogu podučavaju da je "ispravan" redoslijed pisanja brojeva s lijeva na desno, a ne s desna na lijevo.
Ljudi, pilići, šojke...
Redoslijed brojeva duž horizontalne dimenzije poznat je kao "mentalni brojevni pravac" i opisuje važan način na koji predstavljamo broj i količinu u prostoru. Studije pokazuju da ljudi radije postavljaju veće brojeve s desne strane, a manje s lijeve strane.
Ljudi obično brže i preciznije uspoređuju brojeve kad su veći zapisani s desne, a manji s lijeve strane, ali novo istraživanje, objavljeno u Plos One, pokazalo je kako ljudi brojeve najbrže obrađuju kad su prikazani okomito, s manjim brojevima na dnu i većim na vrhu.
Naše veze između broja i prostora pod utjecajem su jezika i kulture, ali te veze nisu svojstvene samo ljudima. Ispitivanja na tri dana starim pilićima pokazuju da oni traže manje brojeve lijevo, a veće brojeve desno.
Čini se da golubovi i plave šojke imaju mentalnu brojevnu liniju koja ide slijeva nadesno ili zdesna nalijevo. Ova otkrića sugeriraju da bi povezanost između prostora i brojeva mogla biti ugrađena u mozak ljudi i drugih životinja.
Dominantna crta
Međutim, dok su mnoge studije ispitivale vodoravne mentalne brojevne pravce slijeva nadesno i zdesna nalijevo, malo ih je istraživalo je li naš dominantni pravac uopće vodoravan. Stoga su istraživači australskog Sveučilišta Monash odlučili provjeriti koliko brzo ljudi mogu obraditi brojeve u različitim rasporedima.
Ispitanicima su parovi brojeva od 1 do 9 prikazani na monitoru s brzim osvježavanjem od 120 Hertza, a oni su pomoću igraće palice pokazivali gdje se nalazi veći broj.
Od dna prema vrhu
Pokazalo se kako, kad su brojevi razdvojeni okomito i vodoravno, samo okomiti raspored utječe na vrijeme odziva. Naime, kad je veći broj bio iznad manjeg broja, ljudi su reagirali puno brže nego u bilo kojem drugom rasporedu brojeva. To sugerira da naš mentalni brojevni pravac zapravo ide od dna (mali brojevi) prema vrhu (veliki brojevi).
Ovo otkriće, ali i rezultati još jedne nedavne studije, mogli bi imati implikacije na brzo razumijevanje i korištenje numeričkih informacija. Nalazi sugeriraju i da bismo djecu trebali podučavati koristeći i vertikalne mentalne brojevne pravce od dna prema vrhu, pišu istraživači.
