Većina istraživanja računalnog vida služi za špijuniranje ljudi
Analiza više od 19.000 istraživačkih radova i više od 23.000 patenata otkriva da je od svih potencijalnih primjena tehnologija koje interpretiraju slike, većina fokusirana na otkrivanje ljudi
Većina istraživanja i patenata u području računalnog vida usmjerena je na praćenje i analizu ljudi, a ne na druge moguće primjene poput medicine ili robotike, razotkriva rad objavljen u časopisu Nature. Do tog su zaključka došli istraživači sveučilišta Stanford koji su analizirali više od 19.000 radova objavljenih između 1990. i 2020. na prestižnoj konferenciji o računalnom vidu CVPR te više od 23.000 patenata koji su citirali te radove.
Analiza je pokazala da čak 90 % radova i 86 % patenata uključuje podatke o ljudima i njihovim prostorima, dok je samo 1 % radova i patenata baziran isključivo na analizi raznih, ne-ljudskih objekata. Istraživanja su pritom često koristila neutralne izraze poput "objekti" ili "scene" umjesto izravnog spominjanja ljudi, što je prikrivalo stvarnu namjenu – nadzor.
Prednjače Amerikanci i Kinezi
Trend je posebno izražen u posljednjem desetljeću, kada je udio radova koji rezultiraju patentima vezanim uz nadzor porastao s 53 % na 78 %. Nimalo iznenađujuće, najveći broj radova i patenata koji omogućuju nadzor dolazi iz SAD-a i Kine.
Iako tehnologija računalnog vida ima i pozitivne primjene, poput otkrivanja raka ili osiguravanja autonomnih vozila, većina ulaganja i razvoja usmjerena je prema nadzoru ljudi.
