Novo istraživanje sa Sveučilišta u Montrealu otkriva iznenađujuće učinke kofeina na spavajući mozak. Studija objavljena u časopisu Communications Biology pokazuje da kofein može promijeniti način na koji se mozak oporavlja tijekom noći, utječući na fizičku obnovu i kognitivne funkcije. Po prvi put je pokazano da kofein povećava složenost moždanih signala i pojačava moždanu kritičnost tijekom spavanja. Ovaj učinak bio je izraženiji kod mlađih odraslih osoba. Kritičnost opisuje stanje mozga koje je uravnoteženo između reda i kaosa, poput orkestra gdje previše tišine znači da se ništa ne događa, a previše kaosa stvara kakofoniju.

Kritičnost predstavlja zlatnu sredinu gdje je moždana aktivnost istovremeno organizirana i fleksibilna. U ovom stanju mozak funkcionira optimalno jer može efikasno obrađivati informacije, brzo se prilagođavati, učiti i agilno donositi odluke. Kofein stimulira mozak i gura ga u stanje kritičnosti gdje je budniji, oprezniji i reaktivniji.

Iako je ovo korisno tijekom dana za koncentraciju, takvo stanje može ometati odmor noću jer se mozak neće ni opustiti ni pravilno oporaviti. Za proučavanje kako kofein utječe na spavajući mozak, istraživači su snimili noćnu moždanu aktivnost 40 zdravih odraslih osoba pomoću elektroencefalograma.

Usporedili su moždanu aktivnost svakog sudionika tijekom dvije odvojene noći. Jedne noći sudionici su konzumirali kapsule kofeina tri sata, a zatim jedan sat prije spavanja, dok su druge noći uzeli placebo u isto vrijeme. Korištenjem napredne statističke analize i umjetne inteligencije identificirane su suptilne promjene u neuronskoj aktivnosti.

Rezultati su pokazali da je kofein povećao složenost moždanih signala, odražavajući dinamičniju i manje predvidljivu neuronsku aktivnost, posebno tijekom faze spavanja bez brzih pokreta očiju koja je ključna za konsolidaciju memorije i kognitivni oporavak. Istraživači su također otkrili promjene u električnim ritmovima mozga tijekom spavanja.

Kofein je oslabio sporije oscilacije poput teta i alfa valova, općenito povezanih s dubokim, obnoviteljskim spavanjem, te stimulirao aktivnost beta valova koja je češća tijekom budnosti. Ove promjene sugeriraju da čak i tijekom spavanja mozak ostaje u aktivnijem, manje obnoviteljskom stanju pod utjecajem kofeina.

Studija je pokazala da su učinci kofeina na dinamiku mozga značajno izraženiji kod mladih odraslih osoba između 20 i 27 godina u usporedbi sa sudionicima srednjih godina između 41 i 58 godina. Mladi odrasli pokazali su veći odgovor na kofein, vjerojatno zbog veće gustoće adenozinskih receptora u njihovim mozgovima.

Adenozin je molekula koja se postupno nakuplja u mozgu tijekom dana, uzrokujući osjećaj umora. Adenozinski receptori prirodno se smanjuju s godinama, smanjujući sposobnost kofeina da ih blokira. Ove dobne razlike sugeriraju da su mlađi mozgovi osjetljiviji na stimulirajuće učinke kofeina.

Dakle, iako možda spadate u one koji mogu piti kavu u svako doba dana i zaspati, noću ćete se bolje odmoriti ako smanjite unos kofeina.