Amonijev boran ili borazan (H₃NBH₃), kemikalija koja se koristi za skladištenje vodika u gorivim ćelijama koje pokreću električna vozila, mogla bi poslužiti i kao gorivo bez ugljika za let u svemir, zaključuju istraživači Kalifornijskog sveučilišta Riverside.

"Prvi smo pokazali da se osim električnih vozila, amonijev boran pod pravim uvjetima može koristiti i za pokretanje raketa", pohvalio se kemijski inženjer Prithwish Biswas nakon što je studija objavljena u časopisu The Journal of Physical Chemistry C.

Osim smanjenja emisija, ova kemikalija nudi još nekoliko prednosti u odnosu na druge vrste raketnih goriva: veću energiju i niže troškove, bez potrebe za zamrzavanjem prilikom skladištenja.

E-nos njuši Parkinsonovu bolest

Znanstvenici pokušavaju izraditi uređaje koji bi dijagnosticirali Parkinsonovu bolest njušeći mirisne spojeve na koži. ACS Omega izvještava tako o uspjehu istraživača koji su razvili prijenosni, umjetno inteligentni olfaktorni sustav koji bi mogao dijagnosticirati bolest u liječničkoj ordinaciji.

Ovaj e-nos izrađen je kombiniranjem algoritama strojnog učenja i plinske kromatografije (GC) sa senzorom površinskih akustičnih valova koji mjeri interakciju plinovitih spojeva sa zvučnim valovima. Točnost dijagnoze iznosi 79,2 posto, a prije masovne kliničke primjene potrebna su ispitivanja na što više ljudi.

Zvuk matične stanice pretvara u kosti

Matične stanice mogu se pretvoriti u bilo koju drugu vrstu stanica. Ove supermoći neke životinjske vrste koriste za ponovno izrastanje udova; ljudima pak to otvara mogućnost da popravimo oštećene ili bolesne dijelove tijela.

Izvođenje tih popravaka zahtijeva sposobnost manipulacije matičnim stanicama na zahtjev, a nova studija, objavljena u časopisu Small, opisuje inovativan način na koji se to može postići: korištenjem visokofrekventnih zvučnih valova za pretvaranje matičnih stanica u koštane stanice u samo pet dana, s 10 minuta stimulativnog tretmana dnevno.

Istraživači se nadaju da bi se ova tehnika, koja ima nekoliko prednosti u odnosu na trenutno korištene procese, mogla koristiti za ponovni rast kosti izgubljene zbog raka ili drugih vrsta degenerativnih bolesti. 

Snažnija obrana osobnih podataka

MIT-ovi stručnjaci rade na niskoenergetskom čipu koji bi trebao spriječiti hakere da skrivene informacije izvuku iz pametnog uređaja. Čip s integriranim krugom koji se može obraniti od napada bočnim kanalom mogao bi se ugraditi u pametni sat, pametni telefon ili tablet.

Čip se temelji na računanju praga kod kojeg je curenje informacija iz uređaja nasumično i ne otkriva stvarne informacije o bočnim kanalima. No, taj pristup je računarski skuplji jer neuronska mreža mora izvoditi više operacija i zahtijeva više memorije za pohranu zbrkanih informacija. MIT-ovi istraživači optimizirali su taj proces korištenjem funkcije koja smanjuje količinu množenja koju neuronska mreža treba za obradu podataka, što smanjuje potrebnu računarsku snagu. 

Potrošnju betona smanjili za 75 posto

Interdisciplinarni tim građevinskih inženjera, matematičara i proizvodnih stručnjaka sa sveučilišta u Bathu, Cambridgeu i Dundeeju predstavio je pod s tankom ljuskom, čija konstrukcija koristi 60 posto manje ugljika od ekvivalentne ravne ploče koja nosi isti teret.

Pri izradi ovog novog zasvođenog poda, osmišljenog unutar istraživačkog projekta Acorn, koristi se 75 posto manje betona nego kod tradicionalnog ravnog poda, što bi pak moglo pomoći građevinskoj industriji da smanji svoj ugljični otisak. Zakrivljena struktura u obliku svoda prekrivena je standardnim podignutim podnim pločama kako bi se stvorila ravna površina.

Samoiscjeljujući materijal 

Istraživači Sveučilišta Cambridge razvili su nove, 3D ispisane materijale sposobne za samoizlječenje koji bi mogli pomoći u razvoju realističnih umjetnih ruku i druge meke robotike. Ovi jeftini materijali nalik na žele, opisani u NPG Asia Materials, mogu osjetiti naprezanje, temperaturu i vlagu te se mogu djelomično popraviti na sobnoj temperaturi i zatim nastaviti s radom, sve bez potrebe za ljudskom interakcijom.

Istraživači su otkrili da su senzori za ispis koji sadrže natrijev klorid, sol umjesto ugljične tinte, rezultirali materijalom s traženim svojstvima. Budući da je sol topljiva u hidrogelu ispunjenom vodom, ona osigurava jednoliki kanal za kretanje iona. Dodavanje soli omogućilo je rastezanja više od tri puta veće od originalne duljine senzora, tako da se materijal može ugraditi u fleksibilne i rastezljive robotske uređaje.

Bakterije pretvaraju CO2 u vrijedne kemikalije

Bakterije su poznate po tome što razgrađuju laktozu za proizvodnju jogurta i šećera za proizvodnju piva. Sada su istraživači Sveučilišta Northwestern i LanzaTecha iskoristili bakterije da razgrade otpadni ugljični dioksid kako bi od njega dobili vrijedne industrijske kemikalije.

U studiji, objavljenoj u časopisu Nature Biotechnology, istraživači su optimizirali soj bakterija koje su sposobne CO2 pretvoriti u aceton i izopropanol. Novi proces fermentacije plina uklanja stakleničke plinove iz atmosfere i pritom izbjegava korištenje fosilnih goriva, obično potrebnih za stvaranje acetona i izopropanola.

Masovno prihvaćena platforma s negativnim utjecajem na ugljik mogla bi smanjiti emisije stakleničkih plinova za 160% u usporedbi s konvencionalnim procesima, izračunali su istraživači.

Zbogom zamagljenim naočalama

Istraživači Tehnološkog sveučilišta Nanyang u Singapuru razvili su novu vrstu premaza koji, kada se nanese na plastičnu površinu, sprečava zamagljivanje i čisti sam sebe. 

Trajni premaz tankog dvoslojnog filma silicijevog i titanovog dioksid nanosi se u dva koraka. Prvo se plastična površina tretira kisikovom plazmom, uobičajenom industrijskom metodom čišćenja površina radi poboljšanja prianjanja. Zatim se tanki dvoslojni film nanosi na plastičnu površinu pomoću pulsnog laserskog taloženja. 

Premaz ima i fotokatalitičku sposobnost, što znači da se može "samočistiti" reakcijom i uklanjanjem organskih ostataka izlaganjem sunčevoj svjetlosti ili drugom izvoru ultraljubičastog svjetla.