Tijekom blagdanskog vikenda svi osim jednog člana uredništva Elsevierovog časopisa Journal of Human Evolution (JHE) podnijeli su ostavku, javlja Retraction Watch. Ovo je već dvadeseta masovna ostavka u znanstvenim časopisima od 2023. Glavni razlog su kontroverzne promjene u poslovnim modelima koje koriste izdavači.

Otkazi, outsourcing, AI

Uredništvo u kolektivnoj ostavci navodi neke promjene učinjene u posljednjih deset godina za koje smatra da se kose s dugogodišnjim uređivačkim načelima časopisa. To uključuje ukidanje niza uredničkih pozicija pod izlikom izdavača da ”urednici ne bi trebali obraćati pozornost na jezik, gramatiku, čitljivost, dosljednost ili točnost odgovarajuće nomenklature ili formatiranja." U sklopu programa štednje u toku je veliko restrukturiranje uredništva kojim će se prepoloviti broj stručnih suradnika. Zbog toga će oni preostali, žale se zaposleni, manje urednika morati obrađivati više radova s temama daleko izvan područja njihove stručnosti.

Uz to, proizvodnju je zahvatio outsourcing, a od 2023. Elsevier u radnim procesima umjesto ljudi koristi i umjetnu inteligenciju, što je rezultiralo mnogim pogreškama. Porasle su i cijene objave u članaka časopisu, što si mnogi autori ne mogu priuštiti, a to se, upozoravaju urednici u ostavci, kosi s obećanjem o jednakosti.

Profit nauštrb kvalitete

Elsevier je već dugo izložen kritikama da loše upravlja časopisom kako bi povećao profit nauštrb kvalitete. Ljudski urednici postali su im preskupi pa se okreću umjetnoj inteligenciji, a glavnom urednika plaću su htjeli prepoloviti. Urednicima podrška stiže sa svih strana, a na udaru se posebno našla ideja o korištenju AI u znanstvenim radovima.

Kao primjer onoga što se može dogoditi kad stvari krenu po zlu navodi se slučaj recenziranog članka u uglednom znanstvenom časopisu Frontiers u kojem je objavljen članak popraćen slikom štakora s groteskno velikim i bizarnim genitalijama. Dokument je u međuvremenu povučen, ali incident je pojačao zabrinutost da će AI učiniti objavljena znanstvena istraživanja manje vjerodostojnima.

Primjeri dobre prakse

No, da umjetna inteligencija ne mora biti loša sama po sebi pokazuje primjer časopisa Science koji je najavio da će koristiti komercijalni softver koji automatizira proces otkrivanja nepropisno manipuliranih slika. Takvi softveri dakako nisu svemogući, ali su barem pokušaj zaštite od manipulacija. To više što je uporaba AI u znanosti neizbježna, slažu se mnogi. Pitanje je samo kako će se koristiti.

Bilo bi, kažu, loše ako bi se AI koristila za smanjenje ili zamjenu znanstvenog doprinosa i nadzora ljudi u istraživanju, bez obzira dolazi li taj doprinos od istraživača, urednika, recenzenata ili čitatelja. Glupo je da tvrtka koristi AI kako bi preusmjerila trud stručnjaka na suvišne krugove lekture ili otežala širenje znanstvenog rada.

Elsevier je zapucao, ali je pogodio potpuno krivu metu, tvrdi John Hawks, antropolog sa Sveučilišta Wisconsin koji je u njihovim časopisima objavio 17 radova. Časopis Nature pak postavlja pitanje o učinkovitosti masovnih ostavki kao oblika prosvjeda. Cilj ne bi trebao biti ostavka zbog ostavke nego pokretanje novih, nezavisnih i neprofitnih znanstvenih časopisa otvorenog pristupa i visokih standarde.