Rodger Werkhoven, nezavisni je kreativni direktor u OpenAI-u, a na prvi AI Weekend koji će se održati u Rovinju od 19. do 21. rujna, stiže kako bi podijelio svoje uvide o najnovijim dostignućima umjetne inteligencije te njene primjene u stvarnome svijetu. Rodger Werkhowen osim što je sudjelovao u stvaranju ChatGPT i DALL·E programskih alata, umjetnu inteligenciju iskoristio je i u umjetnosti. Za nas otkriva koliko je bilo izazovno kreirati ChatGPT, jesu li očekivali globalnu popularnost te kako je tekao put od osnutka umjetničkog kolektiva CollaborAitors, stvaranja prvog AI generiranog filma „Lets be friends“, te na posljetku osvajanja prestižne nagrade na 69. Međunarodnom festivalu kratkog filma u Oberhausenu.

U proljeće 2022. ste se pridružili odabranoj skupini u OpenAI-u te doprinijeli  postavljanju temelja za uspješno lansiranje ChatGPT-a. Koliko je to bilo izazovno?

ChatGPT tada još nije postojao niti kao koncept. Zapravo, prilično je smiješna priča o tome kako je sve počelo, a nevjerojatno koliko je „sreća“ imala ulogu u tome. Kada sam primio poziv od OpenAI-a da se pridružim grupi vanjskih kreativnih profesionalaca za istraživanje DALL-E 2, bio sam izuzetno uzbuđen što ću raditi na još složenijem i sposobnijem AI sustavu. DALL-E 2 gotovo je zasjenio pažnju prema GPT modelima. ChatGPT nije bio samostalan projekt; nastao je prirodno. Od veljače 2019. eksperimentirao sam s GPT-2 modelom preko vanjske organizacije. Aktivniji istraživači GPT-a tražili su lakši način rada, pa su OpenAI developeri dodali jednostavnu funkciju pitanja i odgovora. Ova metoda postala je toliko korisna da je kasnije postala proizvod: ChatGPT. Naš tim je istraživao DALL-E 2 dugo prije toga. Svijet je bio uzbuđen zbog AI-a koji može stvarati slike iz jednog retka teksta. Na početku nam je rečeno da će se eksperiment prekinuti ako rezultati budu zadovoljavajući, ali planovi su se promijenili jer je istraživanje bilo skupo. OpenAI je odlučio vidjeti može li se s DALL-E 2 zarađivati. Raspravljali smo o različitim modelima naplate i treba li studentima omogućiti besplatan pristup. Mogli smo pozivati ljude za umjetnički program, a DALL-E 2 je prešao u beta fazu. OpenAI je postajao sve opušteniji oko javnog dijeljenja rezultata. Početkom projekta nismo smjeli objavljivati realistična lica zbog straha od krađe identiteta i drugih etičkih pitanja. Također, lista čekanja za DALL-E 2 brzo je narasla na milijun ljudi. U međuvremenu, mapirali smo slabosti modela poput: pitanja pristranosti, rodne uloge, rasizma, bilo čega što je potencijalno uvredljivo i što ne biste željeli da djeca generiraju. Radili smo s OpenAI developerima na rješenjima poput 'Latent Prompting' za osiguravanje inkluzivnosti. Do komercijalizacije DALL-E 2 model je postao dovoljno siguran, inkluzivan, user-friendly i profitabilan. U rujnu 2022. lista čekanja je ukinuta, a milijun ljudi dobilo je pristup, uz alat ChatGPT, koji je postao dostupan javnosti u studenom. Sve što je OpenAI naučio tijekom razvoja DALL-E 2 poslužilo je kao temelj za lansiranje ChatGPT-a.

Jeste li očekivali toliki uspjeh i globalno prihvaćanje ChatGPT-a?

Obzirom da je ChatGPT prvotno bio namijenjen podršci istraživačima, nismo mogli predvidjeti da će u samo dva mjeseca kasnije imati 100 milijuna korisnika. Kada gledam iz ove perspektive, ima smisla. ChatGPT je podrška prilikom obavljanja različitih poslova, bilo da vam trebaju slike, pomoć prilikom prijave za posao, domaće zadaće, dopisivanje s odvjetnicima, lokalnom vladom i još mnogo toga. Tako da je ChatGPT odmah imao mnogo veću relevantnost.

Umjetna inteligencija u umjetnosti

Doprinijeli ste i stvaranju video eksperimenata generiranih umjetnom inteligencijom, te ste suosnivač CollaborAitorsa – umjetničke inicijative koja spaja umjetnost, tehnologiju i znanost, a koja je proizvela nagrađivani film „Let's Be Friends“. Koliko je opasno i etično generirati videozapise i slike ljudi uz pomoć umjeti inteligencije? došlo do toga?

Budući da mi nije bilo dopušteno generiranje i reproduciranje realističnih ljudskih lica, prvo sam generirao seriju vrlo teatralnih shakespeareovskih glumaca, svih dobi i etničkih pripadnosti. Uostalom, ne možete ih koristiti u lažnoj putovnici. Zatim sam pomislio: „Kako bi bilo cool kad bi mogli ‘glumiti’?“. Spomenuo sam to OpenAI-evim developerima, ali video nije bio dio njihovih planova. DALL-E 2 nije bio namijenjen stvaranju cool stvari za kreativnu industriju. Tada sam se osvrnuo izvan OpenAI-a i naišao na algoritam „My Heritage“. Oni su koristili licencirani AI program treniran za ljudske facijalne pokrete, te  mogli su napraviti da se foto- portreti stvarnih ljudi prirodno kreću, gledaju okolo i smješkaju... Pitao sam se hoće li taj algoritam prihvatiti i AI kreacije. I da, prva ikada GenAI DALL-E 2 animirana kreacija postala je stvarnost! Objavio sam svoja otkrića o multimodalnoj postavci između dva GenAI modela, a tvorci drugog, D-ID AI, su odgovorili. Bili su impresionirani i pitali me postoji li tržište za to.  Rekao sam: „Broj ljudi koji bi mogli animirati fotografije voljenih osoba je konačan. Broj AI generiranih likova koje kreativni animatori i pripovjedači mogu stvoriti i oživjeti je beskonačan. Samo u OpenAI-u već ima milijun ljudi na listi čekanja. Trebam li reći više?“. D-ID je također imao AI za sinkronizaciju usana i govor, pa su me pitali želim li ga isprobati. Tako sam stvorio prvog ikad AI animiranog, govorećeg, AI generiranog entiteta. Zatim sam zamolio nizozemsku hip-hop legendu, DJ Alien Rotterdama, da napiše rap o AI – hip-hop je kultura. Tako je rođen prvi ikad AI generirani, AI animirani, AI sinkronizirani reper, bez ljudskog praćenja pokreta. Sve zasebne AI kreacije. Na kraju je poznati nizozemski multimedijalni umjetnik, Arno Coenen, predložio da projekt prikažemo na nizozemskom GOGBOT festivalu umjetnosti i tehnologije. Potom smo, kako bi stvorili film „Lets be friends“, osnovali umjetnički kolektiv – CollaborAitors. Film smo premijerno prikazali 2022., a godinu dana kasnije, film je osvojio nagradu na prestižnom 69. Međunarodnom festivalu kratkog filma u Oberhausenu.

Mislite li da će umjetna inteligencija uskoro pronaći svoje mjesto u svim granama umjetnosti?

Da. Pravi umjetnici su znatiželjni umovi. Naravno, to istraživanje može biti ograničeno na duboko proučavanje medija kojim se umjetnik bavi, recimo keramike. Ne morate nužno raditi s AI-jem. Ali Arno Coenen, koji se bavi i keramikom među mnogim drugim disciplinama, smatra zanimljivim kako može proširiti granice keramike s AI-jem. Nedavno smo pobijedili na velikom međunarodnom natječaju u Taipeiu, Tajvan. S AI-jem smo dizajnirali 6-metarskog zmaja koji će biti potpuno izrađen u keramici. Kroz meshy.ai nudimo lokalnoj školskoj djeci priliku sudjelovati u dizajnu. Lokalni keramičari će realizirati cijeli projekt, čime će se osigurati zaposlenje za lokalne obrtnike. Granice naše vlastite kreativnosti sada su jedino ograničenje. Čak sam vidio plesače kako plešu s AI-jem kao partnerom.

Kao kreator koji radi pomoću umjetne inteligencije – jeste li ikad osjetili da AI ograničava vašu kreativnosti? Kako se nosite s mišlju da bi vaše vlastita kreacija mogla biti bolja od vas?

Današnja AI tehnologija uopće nije kreativna i vrlo je ograničena u rješavanju problema. AI često dolazi do slučajnih kombinacija koje mi ljudi smatramo kreativnima, ali to nije isto. Mi dajemo simisao AI outputu, koji je rezultat procesa temeljenog na našem inputu. Vrlo često ljudi smatraju taj output kreativno neimpresivnim, uglavnom zbog ograničenog inputa tih ljudi. Vidim dobro obrazovane kreativce s umjetničkom akademijom koji generiraju vrlo zanimljive rezultate. Ponekad vidim AI output koji me gotovo čini zavidnim, shvaćajući da je to zbog toga što je ta nevjerojatna, talentirana osoba uputila AI da to napravi. AI rezultat me redovito pozitivno iznenadi, ali takav AI nema pojma što proizvodi. Potreban sam mu ja, čovjek, da procijenim vrijednost rezultata. Kreativnost i inteligencija idu ruku pod ruku, i kod ljudi i kod AI-ja. Veselim se trenutku kada AI postane istinski kreativan. Tada će se razviti iz alata u punopravnog kreativnog partnera. Ali tada ćemo također dosegnuti točku koju zovemo „Singularnost“. Ako AI postane kreativniji od ljudi, postigao bi status „Superinteligencije“. Zanima me što će to značiti za kreativnost i umjetnost. Pitam se hoćemo li mi ljudi još uvijek moći razumjeti tu umjetnost s našim ograničenim intelektom? Mislim da nećemo. Čak i sposobnost prosuđivanja umjetnosti ovisi o razini inteligencije promatrača. Postoje životinje koje stvaraju „umjetnost“ kako bi impresionirale svoje potencijalne partnere za parenje, poput vrabaca i bijelo-pjegavih riba napuhača. Ali te životinje nisu sposobne razumjeti umjetnost homo sapiensa. Jedino se čini da kakadu cijeni našu glazbu...

Jeste li se ikada zapitali, „jesam li kreator ili samo koder“? Jeste li ikada imali kreativne blokade dok ste radili s AI-em i kako ste ih prevladali?

Python, C++, Java, samo su jezici. Kod je način komunikacije s računalima, kao što je i slaganje kanji znakova način komunikacije s Kinezima. Srećom, čovječanstvo je sada stvorilo AI transformatore za one koji nisu vješti ni u jednom jeziku, kako bi im pomogli prenijeti njihove ideje. Vi niste vaš jezik. Vi ste vaša priča. Sretan sam što nikad nisam imao kreativnu blokadu, a to je jedna od mnogih velikih prednosti ADHD mozga. Ponekad nemam interesa za neki kreativni zadatak… Ako nije dovoljno izazovan, tada jednostavno podižem ljestvicu više nego što je moj klijent postavio te na taj način  ponovno pronađem zabavu u zadatku i nadam se da ću klijenta iznenaditi outputom koji nadmašuje njegova očekivanja. To ponekad ne uspije, naravno, ali inteligentan klijent također smatra uzbudljivim i cool izaći iz svoje zone komfora, a nagrada također može premašiti očekivanja.

AI i posao

Postoji li plan za uvođenje financijske ili druge naknade za umjetnike čija se djela koriste kao osnove za generiranje AI umjetničkih djela?

Svakako. Razmatraju se planovi naknade slični onima u glazbenoj industriji. Po mom mišljenju, to je prilično staromodno razmišljanje. Jednom sam sreo umjetnika koji se „žalio“ (ali se ispostavilo da laže) da ga AI koristi kao inspiraciju. Istina je u stvari da je htio biti inspiracija jer u tome vidi dobar PR. Na kraju krajeva, gdje su društvene mreže zasićene, brzo se može privući pažnja potencijalnih obožavatelja, a nepoznati bi umjetnici svakako platiti cent za to. Slično kao kod oglasa na društvenim mrežama. Nedavno sam razgovarao s kreativnim direktorom u Disneyju te je rekao kako mu ne smeta ako AI entuzijasti generiraju Disney i Marvel franšize. Naravno, sve dok ne pokušavaju profitirati od toga kasnije. Znate li koliko košta jedan oglas na Facebooku, da bi franšiza ostala u centru pažnje? Na kraju, uzmite primjer Briana Enoa. Ranije, kao umjetnik, kada su tableti tek nastajali, napravio je aplikacije koje su ljudima omogućile da sami stvaraju njegovu vizualnu i zvučnu umjetnost. Eno je zarađivao od prodaje aplikacija, dok su drugi umjetnici također zarađivali od oglasa u besplatnim verzijama.

Kaže se da je AI ključni alat u poslovnom sektoru. Je li to slučaj ili je sve samo marketinški trik?

Tisućama godina smo uspješno poslovali bez AI. Nizozemska istočnoindijska kompanija, osnovana 1602., bila je pionirski primjer dioničkog društva, gdje su investitori mogli kupovati i prodavati dionice tvrtke. Postaje nužno za poduzetnike prihvatiti novu tehnologiju samo ako će im neprihvaćanje iste donijeti konkurentski nepovoljan položaj. U tom smislu, poduzetnici će sada doista morati usvojiti AI.

Kako biste uvjerili skeptičnog CEO-a da investira u AI? Koje su specifične prednosti koje AI donosi poslovanju, a koje tradicionalne metode ne mogu?

ChatGPT-4o kaže:

1.            Poboljšana obrada i analiza podataka

2.            Poboljšana učinkovitost i produktivnost

3.            Personalizacija u velikom opsegu

4.            Praćenje u stvarnom vremenu i prilagodljivost

5.            Prediktivne sposobnosti

6.            Smanjenje troškova

7.            Poboljšana sigurnost

8.            Poboljšana korisnička podrška

9.            Inovacija u razvoju proizvoda

10.         Rukovanje složenim, podatkovno intenzivnim zadacima

Dodao bih:

11.         AI iz poslovnih procesa uklanja emocije koje zamagljuju poslovni uvid, poput pretjeranog samopouzdanja i straha.

Što biste savjetovali izvršnim direktorima koji žele implementirati umjetnu inteligenciju u svoje tvrtke? Gdje početi, koji su prvi koraci koje trebaju poduzeti, kako mogu educirati svoje timove o prednostima i izazovima umjetne inteligencije?

Počnite postavljanjem ovih pitanja vašim cijenjenim i lojalnim sadašnjim savjetnicima i dobavljačima. Oni neće riskirati vaš odnos pretvarajući se da razumiju implementaciju AI-ja. Ako još nisu spremni, ali su radoznali, istražujte zajedno. Ako nemaju ambicija u tom smjeru, potruditi će se pomoći vam koliko mogu zbog dobrog odnosa. Ako ne mogu pomoći? Onda me kontaktirajte: www.linkedin.com/in/rodgerwerkhoven.

Kako biste opisali svoj odnos s umjetnom inteligencijom – je li to mentorstvo, partnerstvo ili nešto drugo? Smatrate li umjetnu inteligenciju alatom, suradnikom ili čak konkurentom u svom radu?

Moj odnos s umjetnom inteligencijom je razigran. Vidim umjetnu inteligenciju kao cool, praktičnu i sjajnu „igračku“ s kojom mogu postići iznenađujuće relevantne i korisne rezultate. Većina tehnologije je prespora i nezanimljiva, previše ograničena za mene. No, ne i AI. Presudna je moja domišljatost, vlastita kreativnost, ne ono što AI može ili ne može.

Evo primjera: veliki sam obožavatelj Kraftwerka. Njihov album iz 1981. godine „Computerwelt“ (Computer World), bio je proročki. Njihovi ritmovi i zvukovi bili su toliko inovativni... inspirirali su potpuno nove, vrlo raznolike glazbene žanrove poput hip-hopa, housea i techna. Ono što je razlikovalo Kraftwerk od drugih bendova u to vrijeme bila je njihova razigranost. Dok su drugi bendovi svoje nove sintisajzere i ritam mašine vidjeli kao alate, Kraftwerk je imao vrlo razigran pristup. Čak su uključili dječje igračke koje proizvode zvukove kako bi generirali svoj zvuk, koji je postao zvuk budućnosti - sada. Nekonvencionalni su bili u pogledu onoga što možete ili ne možete raditi sa sintisajzerom ili igračkom. Čak su se pretvarali da su ‘Mensch-Machinen’ (ljudi strojevi), roboti. Kad su uživo svirali pjesmu „Taschenrechner/Pocket Calculator“, publika je smjela pritiskati gumbe na igračkom sintisajzeru dok je Kraftwerk sam izvodio nerdovske plesne pokrete. Usudite se igrati! Također s AI-jem! Tu dolazi do inovacija. Kao što sam napravio prve GenAI animacije koristeći alat namijenjen „uslugama za potrošače i obrazovne svrhe“.

Kako vidite budućnost poslovanja u svijetu u kojem umjetna inteligencija postaje svakodnevno sve prisutnija? Što mislite kako će se poslovni modeli prilagoditi i koji su potencijalni rizici pretjeranog oslanjanja na umjetnu inteligenciju u poslovanju?

Započeo bih s rizicima, pretjerano oslanjanje na umjetnu inteligenciju u poslovanju može dovesti do nezainteresiranosti kako procesi funkcioniraju i kako rezultati nastaju. Ljudi brzo prihvate da su rezultati jednostavno takvi kakvi jesu. Ako umjetna inteligencija to ne može riješiti, onda je nerješivo. Također ćemo vidjeti vrlo ekstravagantne primjere Murphyjevog zakona. Jer čak i s AI-jem, stvari koje mogu krenuti krivo će krenuti krivo. Nedavno smo imali sličan uvid s globalnim CrowdStrike BSOD debaklom. Takva katastrofa može se dogoditi ako ljudi pomisle 'bit će sve u redu' i stoga s tehnologijom postupaju nonšalantno.

Kako mislite da će se poslovni modeli prilagoditi?

S rastućom inteligencijom u poslovnim modelima, oni će donositi sve više rezultata uz sve manje troškova... A budući da je novac ljudska izmišljotina za predstavljanje stvarnih troškova, ti poslovni modeli će sve više trošiti manje energije, imati manji utjecaj na okoliš i uzrokovati manje ljudske i životinjske patnje. Ako čovječanstvo u potpunosti prihvati ovu revoluciju AI-ja, s 1000% posvećenosti, radoznalosti, pozitivnosti, razigranosti, kreativnosti, te s poštovanjem prema tehnologiji, jedni prema drugima, te s poštovanjem i ljubavlju prema svim drugim poslovnim modelima i ekosustavima koje su donijele milijarde godina evolucije na ovoj maloj, krhkoj planeti, tada će naši još uvijek donekle primitivni ljudski poslovni modeli moći integrirati i asimilirati se s prirodno evoluiranim poslovnim modelima, kao u biološkim ekosustavima. Rezultat: utopija postaje stvarnost.