Listopad i Noć vještica sa sobom donose priče o duhovima i strahu, a za ulagače na tržištu kriptovaluta, taj osjećaj ponekad nije ograničen samo na fikciju. Povijest digitalne imovine ispisana je velikim usponima, ali i jednako spektakularnim padovima koji su investitore ostavljali bez daha, ali i bez sredstava.

Naime, povijest tržišnih krahova duga je i raznolika. Jedan od prvih i najpoznatijih horora dogodio se 2011. godine kada je hakirana mjenjačnica Mt. Gox, koja je tada obrađivala gotovo sve Bitcoin transakcije. Vrijednost Bitcoina strmoglavila se za 99 posto, s tadašnjih 32 dolara na samo jedan cent, ostavivši trajni ožiljak na povjerenju u sigurnost kriptovaluta.

Padalo se zbog Kine i politike

Slični šokovi ponavljali su se kroz godine: kineske zabrane (2013., 2017., 2021.) redovito su izazivale paniku, dok je pucanje balona krajem 2017. uvelo tržište u dugu "kripto zimu" 2018. godine. Kasniji kolapsi, poput onog Terra/LUNA ekosustava i mjenjačnice FTX 2022., otkrili su sistemske rizike unutar samog tržišta, pokazujući kako pohlepa i loše upravljanje mogu dovesti do implozije vrijedne desetke milijardi dolara. Svaki od tih događaja bio je brutalan test za tržište, eliminirajući slabe projekte i neoprezne investitore.

Ipak, nijedan od tih događaja ne može se mjeriti s brzinom i obujmom sloma od 10. listopada 2025. Tog dana, u manje od 24 sata, likvidirano je više od 19,16 milijardi dolara u pozicijama s polugom, što predstavlja najveći jednodnevni krah u povijesti kripta. Okidač nije došao iznutra, već iz sfere visoke politike - iznenadna objava američke administracije o uvođenju 100-postotnih carina na kineski uvoz i najava novih poreza na izvoz sofisticiranog softvera.

Vijest je u nekoliko minuta izazvala masovnu paniku, a cijena Bitcoina pala je za 14 posto, sa 122.574 na 104.782 dolara, dok se Ethereum srušio za 21 posto, povlačeći za sobom čitav DeFi i NFT ekosustav. Na mjenjačnicama poput Binancea i OKX-a, automatizirani sustavi za likvidaciju pokrenuli su lavinu, preplavivši knjige narudžbi i brišući račune više od 720.000 trgovaca prije nego što su uopće uspjeli reagirati.

Ovaj događaj, nazvan "Listopadski masakr", bio je savršena oluja u kojoj su se sudarili geopolitika, tehnologija i ljudska psihologija. Analitičari su magnitudu kraha pripisali trima ključnim faktorima - prevelikom otvorenom interesu na futures ugovorima, masovnoj upotrebi poluge od strane malih ulagača i domino-efektu prisilnih likvidacija.

Nije sve samo tržišna korekcija

Kada su algoritamski sustavi počeli automatski prodavati kolateral kako bi pokrili gubitke, stvorili su spiralu koja je ubrzavala pad sa svakim novim blokom. Događaj je razotkrio koliko je kripto tržište, unatoč svojoj decentraliziranoj prirodi, duboko povezano s tradicionalnim makroekonomskim i političkim zbivanjima. Nije to bila samo tržišna korekcija, već jasan pokazatelj kako se globalna politika može preliti u digitalne financije brzinom svjetlosti.

Svaki od ovih "strašnih" trenutaka nudi ključne lekcije. Prvo, volatilnost nije anomalija, već inherentna karakteristika kripto tržišta. Drugo, kako tržište sazrijeva, vanjski faktori poput regulatornih odluka i geopolitičkih napetosti imaju sve veći utjecaj. Treće, pretjerana upotreba poluge (leverage) djeluje kao akcelerant koji manje korekcije pretvara u katastrofalne slomove.

Međutim, iako su ovi padovi bili razorni, povijest pokazuje da se tržište uvijek oporavljalo, svaki put dosežući nove vrhunce.