Na sam spomen kriptovaluta, većini se u očima izvrti znak dolara ili eura, prisjećajući se pri tome na nevjerojatan skok vrijednosti bitcoina i drugih kripto novčića na kojima su neki prilično zaradili, a neki su i prilično izgubili. Takva je, naime, priroda svega što se na tržištu može okarakterizirati kao iznimno volatilno, a kriptovalute su iznimno volatilne, u što se svatko mogao uvjeriti ako je pokušao njima trgovati. Štoviše, tržište kriptovaluta takve je prirode da same kripto novčiće uopće ne treba smatrati valutama niti išta slično stvarnome novcu, nego prije vrijednosnicama kojima se nemilice trguje.

Međutim, ključan problem kriptovaluta, kada ih se promatra isključivo kao digitalni novac, leži u njihovoj iznimnoj volatilnosti. Tisuću kuna promijenjenih u bitcoin, primjerice, sutra ne mora vrijediti tisuću kuna nego značajno manje, ali može vrijediti i više. To stvara vrlo nestabilno i nesigurno okruženje za plaćanje jer se sredstvu plaćanja neprestano mijenja vrijednost, i to zamjetno. Osim toga, samo se sredstvo obično mora kupovati drugim valutama, čija se vrijednost temelji na nečemu obično opipljivijem, i koje funkcioniraju prema dobro poznatim pravilima, a pretvorba stabilne valute u volatilnu kako bi se njome plaćalo, jednostavno nema smisla. Dakako, monetarni sustavi i sustavi centralnih banaka prilično su složeni pa nipošto nećemo ulaziti u detalje financijskih mehanizama o kojima mnogo toga ovisi, ali važno je znati da je stabilnost za libru kao digitalnu valutu od velike važnosti.

Stabilnost prije svega

Naime, ideja je da libra zapravo bude stablecoin, digitalna valuta fiksirane vrijednosti koja će se umjetno tako održavati (zato joj i jest dano ime libra – vaga), a za što će biti zadužena udruga Libra (The Libra Association). Ta udruga u konačnici bi trebala brojiti sto članova, a trenutačno je okupljeno 28 osnivača, i to pretežito tehnoloških kompanija. Svaki od članova trebao bi uplatiti 10 milijuna dolara za samo članstvo, a kako Facebook želi da libra ima tržišnu vrijednost od milijardu dolara do trenutka kada će zaživjeti, jasno je zašto je cilj da udruga broji sto članova. To će udruženje imati dva temeljna cilja, članovi će upravljati infrastrukturom potrebnom za opstojnost Libra Networka (svaki će član imati jedan čvor), kao i upravljati rezervama da bi se Libri održavala stabilnost (fiksirana vrijednost).

Upravo je u upravljanju rezervama i zarada. Kada svaki od članova uplati najmanje 10 milijuna dolara, dobiva razmjerni dio ulagačkih tokena. Taj udio tokena preračunat će se u omjer dividende koja će se zaraditi na kamatama imovine koja će se nalaziti u rezervama. Dividenda će se isplaćivati tek nakon što se pokriju svi operativni troškovi udruge Libra, no ako libru usvoji dovoljan broj korisnika (perspektiva je više od dvije milijarde korisnika), imovina u rezervama mogla bi prilično narasti, a time i dividenda pa bi zarada mogla biti golema.

Oni nešto pronicljiviji sigurno će zamijetiti da među trenutačnim članovima nema banaka, ali tu su se našle kompanije kao što su Visa, Mastercard, PayPal i Coinbase. Osim toga, Facebook s udrugom Librom – kada se uzme u obzir da će morati neprestano održavati vrijednost libre stabilnom – ozbiljno počinje podsjećati na centralnu banku, samo što će ta digitalna centralna banka imati više od dvije milijarde korisnika, koliko ih ima sam Facebook, a to se mnogima čini prilično zabrinjavajućim, što definitivno nije bez razloga. Zakonodavci tek moraju smisliti regulatorni okvir unutar kojeg bi nadzirali ovaj novi financijski alat koji će odjednom postati dostupan ogromnom broju korisnika.

Nije u pitanju samo platni promet

Vrijednost libre bit će vezana uz košaricu drugih valuta, možda uz dolar, no možda će to biti i mješavina valuta, jer osnovna je namjena libre, barem se to za sada tako tvrdi, digitalno plaćanje. Zašto je to tako? Kada se pogleda ono što je službeno dostupno, Facebook je libru pokrenuo kako bi, prije svega, omogućio svima nesmetan pristup financijskim uslugama, prijenosima novca i plaćanjima. No vrlo je lako već sada pretpostaviti da su planovi za libru daleko od samoga platnog prometa.

Ono što je nekoć bilo rezervirano isključivo za bankarski sektor, sada će se ponovno roditi u digitalnom obliku, pa bi se u libri ubrzo mogli početi podizati krediti, uzimati zajmovi, moglo bi se štedjeti i koristiti brojni drugi financijski proizvodi. Kanal za to bit će novčanik Calibra koji će isprva biti službeni, no definitivno ne i jedini način da se razmjenjuje i plaća librom. Hoće li se libru moći koristiti za Instagram, WhatsApp i druge servise unutar istoga velikoga Facebookovog digitalnog ekosustava? Naravno da hoće, pa će slanje tog digitalnog novca biti ili sasvim besplatno ili uz minimalne naknade. No svakako je vrlo jednostavno, svima lako dostupno i možda i vrlo primamljivo.

Iako je Zuckerberg rekao da Facebook neće koristiti podatke korisnika Calibre kako bi prikazivao oglase ili radio nešto treće, dosadašnja praksa ne ide Facebooku na ruku. Stoga ni ne čudi da su mnogi opet iznimno zabrinuti za svoju privatnost. Kada se tome pridoda činjenica da Facebook ionako zna iznimno mnogo o svojim korisnicima, sasvim je logično biti zabrinutim činjenicom da bi mogao koristiti i financijske podatke u svoju korist. Kako bi stvar bila još gora, nigdje se još eksplicitno ne navodi kako će se čuvati korisnički podaci i koji će sve mehanizmi biti upotrijebljeni za zaštitu korisnika.

Kritična masa

Be obzira na sve to, za sada je službena Facebookova strategija privući korisnike da počnu rabiti libru, omogućiti plaćanje unutar vlastitog ekosustava i za vlastite usluge (oglasi), čime bi se samo dodatno povećala Facebookova zarada. No neuputno je da su planovi veliki i tradicionalne banke trebale bi biti zabrinute, što sigurno i jesu, a hoće li libra uopće zaživjeti u prvoj polovici iduće godine, kako je najavljeno, ostaje tek vidjeti. Kritičara ima mnogo, pitanja na koja nema odgovora još više, a ne nedostaje ni razloga za zabrinutost koji proizlaze iz svega onoga što se do sada događalo s kriptovalutama, kao i prijevarama, kojih će neupitno biti (već ih sada ima).

Hoće li sve završiti i prije nego što je počelo, teško je pretpostaviti. Ono što je sigurno jest to da će se u budućnosti platni promet, kao i financijske usluge, prilično promijeniti i sve više migrirati i digitalnu sferu. Štoviše, to se već sada i događa. Ideja da se plaća digitalnim valutama kojima je vrijednost fiksirana i stabilna, i da ih se može konzumirati kroz čitav niz aplikacija itekako je privlačna, jednako kao što je mnogima ideja stvaranja privatnog novca (valute) što libra zapravo i jest, itekako privlačna. Može li libra, ako ikada ugleda svjetlost dana zbog, barem trenutačno, nepovoljnih političkih okolnosti, moći ugroziti opstojnost kriptovaluta? Na to pitanje nije lako dati odgovor jer, konačno, sve je moguće. No možda se odgovor može iščitati u činjenici da je sama najava Facebooka da će napraviti svoju valutu dala dodatni vjetar popularnim kriptovalutama i podigla im vrijednost.

Tehnikalije za tehnički radoznale

Libra se u suštini ne može smatrati kriptovalutom, iako ima njene elemente. Ključna poveznica je činjenica da koristi blockchain; svaka transakcija bit će zapisana u Libra Blockchain. Riječ je o bazi podataka u kojoj se bilježi povijest transakcija i stanja tijekom vremena, a služi kao softverska javna računovodstvena glavna knjiga. Sve je dizajnirano tako da se može zabilježiti više od tisuću transakcija u sekundi, čime uvelike nadmašuje tehničke sposobnosti najpopularnijih kriptovaluta kao što je bitcoin (u prosjeku 7 transakcija u sekundi) ili ethereum (u prosjeku 15 transakcija u sekundi). No to je ipak manje od Ripplea koji može obraditi 1.500 transakcija u sekundi. Za usporedbu, Visa obrađuje 24.000 transakcija u sekundi.

Samim blockchainom upravljaju članovi udruge Libra, koji svaki, kako bi dobio privilegij upravljanja jednim od čvorova, mora uplatiti 10 milijuna dolara. Jednom kad se transakcija dogodi, svaki od čvorova izvršava izračun na temelju postojeće glavne knjige svih transakcija. Pri tome samo dvije trećine čvorova mora postići konsenzus da je transakcija valjana kako bi se izvršila i konačno bila zapisana u blockchain, i to zahvaljujući činjenici da se oslanja na BFT (Byzantine Fault Tolerance) za konsenzusni algoritam. Jednom provedene transakcije ne mogu biti poništene, a same transakcije zapravo nisu potpuno besplatne, slično kao kod ethereuma. Istina, naknade za transakcije zanemarivo su male, ali činjenica da one postoje te kako bi se mogle nagomilati, trebala bi poslužiti kao način da se odbiju (obeshrabre) napadi poput DoS-a.

Libra blockchain trenutačno je permissioned tipa, što znači da će samo određenim entitetima unutar lanca biti dopušteno definirati konsenzuse te upravljati samim blockchainom, a to samo znači da nije riječ o decentraliziranom sustavu, što mu mnogi zamjeraju. Nažalost, takva je struktura podložnija napadima, ali je performansama zato bolja, a to je za opstojnost libre u ovome trenutku važnije. Ipak, u budućnosti bi čitav sustav trebao biti decentraliziran i postati permissionless te se time kvalitetnije štititi od mogućih napada. Istodobno, ako dođe do napada u kojem bi se moglo dogoditi račvanje libre, za sada je rečeno da će se privremeno obustaviti transakcije, procijeniti kolika je nastala šteta te onda sve riješiti softverskim ažuriranjem kako bi se račvanje razriješilo. Libra blockchain otvorena je kôda i temelji se na licenci Apache 2.0, što znači da bilo tko može razvijati aplikacije koji rade s blockchainom, i to koristeći programski jezik Move.