Ukrajina prodaje NFT-e, Rusija se okreće bitcoinu
U sukobu modernog naoružanja, hakera i raznih tehnoloških postignuća s jedne i druge strane, logično je bilo da će se kad-tad u cijelu priču ubaciti i kriptozajednica
U ruskoj invaziji na Ukrajinu velik značaj imaju društvene mreže, kibernetičko ratovanje, hakiranje, pa je nedavno došao red i na korištenje još jednog modernog izuma – blockchaina i kriptovaluta, kojima su se donekle okrenule obje strane u ovom sukobu.
Sve je počelo već u prvim danima rata, kada je Ukrajina počela prikupljati milijune dolara u donacijama kroz bitcoin, koje im je svjetska kriptozajednica iz solidarnosti uplaćivala. Do današnjih dana na ovaj su način donirani deseci milijuna dolara za obranu Ukrajine, a sada je lansiran i novi projekt koji će imati istu svrhu – digitalni muzej rata.
NFT kronologija rata
Muzej rata Meta History, kako mu je službeni naziv, stvorio je kolekciju NFT-a poredanih kronološki. Počevši od objave ruske "specijalne vojne operacije" u Donbasu 24. veljače, pa sve do današnjih dana, gotovo svaki sat rata i svaki bitan trenutak dobio je svoj digitalni token. Njih će ovaj muzej početi prodavati naredne srijede, a najavljeno je kako će sav prihod biti preusmjeren na kriptoračune Ministarstva digitalne transformacije Ukrajine i biti iskorišten za podršku vojsci i civilima u toj zemlji.
Cijena pojedinačnog NFT-a kojim se želi ovjekovječiti kronologija ruske invazije bit će 0,15 ETH.
Bitcoin umjesto rublja
S druge strane, Rusija se našla pod oštrim ekonomskim sankcijama, a jedan od značajnijih izvora prihoda državnog proračuna – onaj od prodaje nafte i plina – došao im je u pitanje. Isto tako vrijednost ruskog rublja je značajno pala, pa su vlasti nedavno najavile da će stranim zemljama plin prodavati samo ako ga ovi plate rubljima, u pokušaju da ožive interes za svojom valutom.
No, osim ovog uvjetovanja pojavila se ideja i o prihvaćanju alternativnih načina plaćanja umjesto dolara, kojim se obično plaćaju nafta i plin. Rusija je, tako, već predložila sebi "prijateljskim zemljama", u koje ubraja Kinu i Tursku, da plaćanja obavljaju u rubljima, ali i svojim nacionalnim valutama, juanu i liri. No, predsjednik odbora za energiju Dume, Pavel Zavaljni, izjavio je ovoga tjedna da Rusija razmatra čak i da za naftu i plin počne prihvaćati plaćanja u – bitcoinu.
Analitičari navode da je ova opcija za Rusiju možda i povoljna, jer bi ublažila utjecaj sankcija, ali da svakako nosi i rizike. K tome, Kina službeno zabranjuje bitcoin, pa im je potencijalni broj kupaca koji bi plin i naftu plaćali kriptovalutama prilično sužen.
