Kao i više puta do sada u mnogim drugim stvarima, čini se da je MPB (Moja Pokojna Baba™) bila u pravu kada je sebi u brk (da, imala je brkove) mrmljala kako ćemo mi djeca oglupaviti od sjedenja pred televizorom i kako bismo umjesto buljenja u ekran trebali ić' na dvorište pišat' u prašinu i od blata pravit' pogače.

Pedijatrijske preporuke

Pedeset i više godina nakon što je to MPB™ prorekla, ako prelistate dokumente bilo koje svjetski relevantne institucije koja se bavi dječjim zdravljem (recimo AAP, American Academy od Pediatrics), možete pronaći stručne preporuke koje se praktički uopće ne razlikuju od Babinog mrgudnog gunđanja.

Za djecu u dobi između 5 i 13 godina preporučuje se, primjerice, najmanje 60 minuta dnevno provesti u umjerenoj do žustroj tjelesnoj aktivnosti (bicikliranje, trčanje, sportske igre…), odspavati najmanje 9 do 11 sati neprekinutog sna, te imati manje od dva sata recreational screen time, zabavnih aktivnosti i igara provedenih pred ekranom televizora, monitora, tableta ili mobitela.

Vodu na Babin mlin tjera i nedavno objavljeno istraživanje koje je obuhvatilo više od 4.500 djece u dobi od 10 godina i koje je potvrdilo od ranije često spominjanu tvrdnju da je pretjerana uporaba pametnih telefona, tableta i televizora statistički značajno povezana sa sporijim rastom i razvojem dječjeg živčanog sustava, napose sâmoga mozga.

Niže kognitivne sposobnosti

S obzirom na to da je istraživanje zahvatilo relativno malen isječak razvojne dobi djeteta (samo američke desetogodišnjake), teško je i nezahvalno aproksimirati te rezultate na cijeli neurološki razvoj od rođenja do adolescencije, pa autori istraživanja u zaključcima navode da se vrijeme provedeno pred ekranom ne može smatrati isključivim uzrokom opaženog usporavanja moždanog razvoja, ali da svakako predstavlja jedan od značajnih čimbenika lošijih kognitivnih postignuća djece koja „vise“ pred ekranima.

Istraživački tim je testirao kognitivne sposobnosti desetogodišnje djece i potom ih usporedio s dnevnim trajanjem dječjih tjelesnih aktivnosti, vremenom provedenim u korištenju ekranskih gadgeta, računala i TV-a, te satima provedenim u spavanju.

Djeca koja su se ponašala u okvirima preporuka o ograničavanju trajanja korištenja ekranskih naprava imala su statistički značajno bolje rezultate na testovima koji mjere šest osnovnih polja kognitivnih sposobnosti: jezične vještine, kratkotrajno pamćenje, pažnju, sposobnost izvršavanja zadataka, radno pamćenje i brzinu procesuiranja informacija. Što više su se djeca pridržavala preporuka, to su rezultati njihovih kognitivnih sposobnosti bili bolji.

Temelj mentalnog zdravlja

Istraživanje je pokazalo da se samo polovica djece u dobi od 10 godina ponaša u skladu s preporukama: samo 36% ih se pridržava dvosatnog ograničenja boravka pred ekranom, a tek 17% ih ispunjava uvjet o jednosatnoj tjelesnoj aktivnosti dnevno. Najbolje kognitivne rezultate imala su djeca koja su se pridržavala preporučenog vremena pred ekranom i trajanja noćnog odmora (sna).

Promjena suvremenog životnog stila zahvaća i dječji dnevni raspored, smanjuje se vrijeme provedeno u fizičkoj aktivnosti, djeca spavaju kraće, a znatno češće provode vrijeme za  na ekranima. Sve to zajedno može dovesti do ometanja pravilnog kognitivnog razvoja (da citiram MPB™: djeca oglupljuju).

Između kognitivnih sposobnosti djece, njihovog budućeg uspjeha u školi (sve do sveučilišnog obrazovanja) i niže opće stope smrtnosti (očekivanog trajanja života) postoji pozitivna statistička povezanost. Stoga pridržavanje preporuka o 24-satnom rasporedu aktivnosti i odmora dugoročno štiti djecu od usporavanja njihovog mentalnog razvoja, a predstavlja i izgradnju dobrih temelja mentalnog i tjelesnog zdravlja u kasnijoj životnoj dobi.