Nova studija sa Sveučilišta Sjeverne Karoline pokazala je da u slabije i srednje ekonomski razvijenim državama substandardni i falsificirani lijekovi postaju sve ozbiljniji problem. Više od 13% osnovnih lijekova (onih koji pokrivaju prioritetne zdravstvene potrebe stanovništva) spada u ovu kategoriju, a ako se zasebno analizira situacija u afričkim državama, udio krivotvorenih i nekvalitetnih lijekova povećava se na skoro dvadeset posto. Rad je 10. kolovoza objavljen u časopisu JAMA Network Open.

Faslifikati i niski standardi

Falsificirani lijekovi su medicinski proizvodi čiji su identitet, sastav ili porijeklo namjerno lažno deklarirani, a substandardni lijekovi su pravi medicinski proizvodi koji iz raznih razloga ne ispunjavaju propisane standarde kvalitete ili specifikacije, uključujući loše uvjete proizvodnje, otpremanja i skladištenja, ili prodaju nakon isteka roka trajanja.

Sachiko Ozawa, izvanredni profesor na UNC Eshelman School of Pharmacy, je sa suradnicima proveo istraživanje u kojem je retrogradno analizirano 96 ranije provedenih studija o falsificiranim i substandardnim lijekovima, pri čemu je svaka od tih studija testirala najmanje 50 lijekova. Analiza je utvrdila da se u lošem ili krivotvorenom obliku najčešće prodaju antimalarici i antibiotici: u zemljama s niskim i srednjim prihodima, 19% antimalarika i 12% antibiotika na tržištu su ispod razine propisanog standarda ili su potpuno krivotvoreni.

Opasnost distribucije, prodaje i uporabe takvih lijekova je logična i jasna: ako bolesnici umjesto ispravnih lijekova koriste nekvalitetne ili potpuno lažno deklarirane kemikalije, zdravstvene posljedice mogu biti katastrofalne - od neučinkovitosti i produženog vremena liječenja, sve do neočekivanih interakcija s drugim lijekovima, intoksikacije i smrti. A ni ekonomske posljedice nisu zanemarive.

Šteta po zdravlje i ekonomiju

"Potrebna nam je veća međunarodna suradnja u provedbi pozitivnih zakonskih propisa o kvaliteti lijekova, uz povećanje ljudskih i infrastrukturnih resursa za detaljniju kontrolu kvalitete, poboljšanje nadzora proizvodnje i prometa lijekova, kao i za globalnu transparentnu dostupnost svih prikupljenih podataka", rekao je James Herrington, profesor na UNC Gillings School of Global Public Health i koautor studije.

Osim analize potencijalne zdravstvene ugroženosti pacijenata, istraživački tim je ugrubo procijenio i ekonomske implikacije distribucije nekvalitetnih i lažnih lijekova, čije tržište obuhvaća raspon od 10 milijardi do 200 milijardi dolara godišnje.  

Valja napomenuti da u te brojke (koje su posljedica „bacanja novca“ na kupovinu neispravnih i lažnih lijekova) nije niti uvrštena „kolateralna ekonomska šteta“: lažni  lijekovi mogu dodatno opteretiti zdravstvene sustave stvaranjem suvišnih troškova zbog potrebe liječenja od posljedica njihovog korištenja. A tu su i neuračunati troškovi zbog smanjene produktivnosti radnika radi  bolovanja koje bi bilo znatno kraće da je liječenje provedeno ispravnim lijekovima. 

^{Dr. Igor „Doc“ Berecki, rođen 1961., pedijatar je na Odjelu intenzivnog liječenja djece Klinike za pedijatriju KBC Osijek. Od posla se opušta antistresnim aktivnostima: od pisanja svojevremeno popularnih tekstova i ilustracija u tiskanom izdanju časopisa BUG, crtkanja grafika i dizajna, zbrinjavanja pasa i mačaka, te fejsbučkog blogiranja o craft-pivima, životnim neistinama i medicinskim trivijama, sve do pasioniranog kuhanja posve probavljivih jela i sviranja slabo probavljivog bluesa.}