Pojam STEM danas se često spominje u obrazovanju, gospodarstvu i javnim politikama, no njegov nastanak relativno je novijeg datuma. Kratica STEM dolazi od engleskih riječi Science, Technology, Engineering i Mathematics (znanost, tehnologija, inženjerstvo i matematika). U širu upotrebu ušla je početkom 2000-ih u SAD-u, kada je američka Nacionalna zaklada za znanost (NSF) počela sustavno promovirati objedinjavanje tih područja pod jednim nazivom radi jačanja konkurentnosti i inovacija. Iako su prirodne i tehničke znanosti oduvijek bile ključne za razvoj društva, pojam STEM postao je posebno popularan nakon globalne financijske krize 2008. godine. Tada su mnoge države počele naglašavati važnost tehnološkog razvoja, digitalizacije i inovacija kao pokretača gospodarskog rasta. STEM je tako postao sinonim za obrazovanje usmjereno prema budućnosti – umjetnoj inteligenciji, robotici, biotehnologiji, obnovljivim izvorima energije i digitalnoj transformaciji.

U Hrvatskoj se pojam STEM intenzivnije počinje koristiti sredinom 2010-ih, osobito u kontekstu europskih fondova, reforme obrazovanja i državnih stipendija. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih počinje službeno izdvajati „STEM područja“ pri dodjeli stipendija i financiranju projekata, čime termin ulazi i u širu javnu upotrebu. Pa tako početkom svake nove akademske godine Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih raspisuje natječaj za tzv. državne STEM stipendije. Prema podacima Ministarstva, na popisu STEM studija za tekuću akademsku godinu nalazila su se ukupno 584 studija te 47 nastavničkih smjerova. Taj popis sadrži sve studije koji prema službenoj definiciji spadaju pod STEM (biotehničko, tehničko, biomedicinsko i prirodoslovno područje, plus STEM nastavničke smjerove).

Zašto je kod nas različita klasifikacija studija?

Ovdje valja primijetiti kako se službena hrvatska klasifikacija studija, koja je usklađena s europskim klasifikacijama (OECD / Frascati), ne podudara s anglosaksonskom klasifikacijom Science, Technology, Engineering i Mathematics. Hrvatska klasifikacija pod STEM svrstava prirodne znanosti, tehničke znanosti, biomedicinu i zdravstvo te biotehničke znanosti. STEM je u Hrvatskoj krovni pojam koji presijeca četiri službena područja, a nije novo, peto područje. Ako bismo doslovno preveli kraticu, tada „S“ (Science) kod nas ne predstavlja isključivo prirodne znanosti, „T“ (Technology) i „E“ (Engineering) u Hrvatskoj spadaju pod tehničke znanosti, a „M“ (Mathematics) je dio prirodnih znanosti. No hrvatski sustav ovdje dodatno odvaja biomedicinu i zdravstvo te biotehničke znanosti. Iako su u anglosaksonskom kontekstu te grane često dio šireg „science“ pojma, u Hrvatskoj su zbog povijesnog razvoja znanosti i akademske strukture izdvojene kao zasebna područja.

Pregled STEM studija u Hrvatskoj

Budući da je STEM područje vrlo široko – isključuje jedino društvene i humanističke znanosti te umjetničko područje, mi smo se u našoj analizi nastojali držati tehničkih znanosti i to s naglaskom na informatici i računalstvu (radi se o slovu T iz kratice STEM), dok smo u popis uključili i elektrotehniku te neke dijelove ekonomije i dizajna koji su uže vezani upravo uz tehničke znanosti. Ipak, valja naglasiti da se STEM može pojaviti na svim vrstama studija (više ili manje) te na svim obrazovnim razinama (prijediplomski, diplomski, integrirani ili doktorski studij) te je teško strogo povući granicu i odrediti koji studij spada pod STEM ili pod tehničke studije, a koji se na taj popis ne može smjestiti. Primjerice, neki umjetnički studiji koji se realno ne mogu svrstati u STEM područje, obrađuju područje i sadrže vrlo bitne kolegije za razvoj video igara, što opet spada pod STEM područje.

Bilo kako bilo, studiranje u STEM području donosi nekoliko ključnih prednosti, a to su – visoka zapošljivost (STEM zanimanja su među najtraženijima na tržištu rada) te konkurentne plaće i prilika za značajnije uključivanje u međunarodno tržište. Valja spomenuti kako STEM studiji kod polaznika razvijaju analitičko i problemsko razmišljanje te potiču inovacije i poduzetništvo, što generalno doprinosi cjelokupnom društvu.

Odabir fakulteta ovisi o nekoliko stavki – tu je grad u kojem želite studirati (obično je riječ o gradu kojem gravitira vaše mjesto stanovanja), zatim stupanj obrazovanja koji vas primarno zanima (želite li se obrazovati u razini struke do inženjera ili magistra struke, ili imate preferenciju postati i teorijski stručnjak, a možda i profesor ili doktor u području informacijskih znanosti) te rang financiranja studija (zanima li vas ulaganje vlastitih novčanih sredstava u obrazovanje do razine koju želite postići, uz veću fleksibilnost prilikom kreiranja studijskog programa ili ciljate na javna sveučilišta dobro uhodanog i složenog studijskog programa).