CERN želi izgraditi još veći sudarač subatomskih čestica, treba im 16 milijardi eura

Naziv novog najvećeg postrojenja na svijetu bit će Future Circular Collider (FCC), a njegov bi kružni tunel bio dug čak 91 kilometar. Izgradnja bi trebala početi tijekom naredih pet godina

Sandro Vrbanus utorak, 6. veljače 2024. u 13:56

Veliki hadronski sudarač subatomskih čestica (Large Hadron Collider, LHC), u Europskom vijeću za nuklearna istraživanja (CERN) ne samo da je najveći svjetski sudarač čestica, već je i najveći stroj koji je ljudska ruka ikada izradila. Sastoji se od kružnog tunela opsega 27 kilometara, smješten je ispod Alpi, odnosno ispod francusko-švicarske granice u blizini Ženeve. Otvoren je u rujnu 2008. godine prvim zrakama čestica puštenima kroz taj kružni tunel, a od tada su njegovi detektori zaslužni cijeli niz znanstvenih otkrića – najzvučnije od kojih je svakako potvrda postojanja i opisivanje karakteristika Higgsovog bozona.

FCC nakon LHC-a

Sada u CERN-u žele načiniti i korak dalje, i to prilično velik korak – generalna direktorica Fabiola Gianotti pokrenula je inicijativu izgradnje novog, još većeg i snažnijeg akceleratora čestica, otprilike smještenoga na istom mjestu. Takozvani Future Circular Collider (FCC) bio bi također kružni sudarač čestica, no umjesto 27, dužina njegovog bi podzemnog tunela bila čak 91 kilometar. U tri puta dužen tunelu mogle bi se ubrzavati i sudarati subatomske čestice daleko pri većim energijama: umjesto maksimalnih 14 TeV, najviše energije sudara u FCC-u iznosile bi čak 100 TeV (teraelektronvolti).

Shema potojećeg LHC-a i planiranog FCC-a
Shema potojećeg LHC-a i planiranog FCC-a

Za izgradnju takvog ogromnog stroja CERN-u bi bilo potrebno, procjenjuje Gianotti, oko 16 milijardi eura. Povrh uloge u istraživanju fundamentalnih zakona fizike i svojstava čestica, FCC bi služio i za praktična ispitivanja u području kriogenike, supravodljivih magneta i baterija, pa bi kao takav bio i pokretač inovacija. Financiranje ovog pothvata palo bi na zemlje punopravne članice CERN-a, a možda dio i na Hrvatsku, koja status pridružene članice ima od 2019. godine.

Trošak naveden za izgradnju FCC-a više bi nego dvostruko nadmašio ulaganja u LHC, koji je imao proračun od 7,5 milijardi eura, doduše, prije gotovo 15 godina. Za sada projekt nije službeno pokrenut, niti je dogovoreno tko bi i u kolikoj mjeri od međunarodnih partnera financirao izradu novog akceleratora.