NASA lansira 'umjetnu zvijezdu' u orbitu oko Zemlje

Proučavanje mini satelita astronomima će omogućiti točnije mjerenje svjetline svemirskog objekta i bolje razumijevanje nekih od najvećih misterija, poput tamne energije

Mladen Smrekar nedjelja, 23. lipnja 2024. u 12:46
CubeSat Landolt ispaljivat će lasere s određenim brojem svjetlosnih čestica ili fotona, koje astronomi mogu koristiti za kalibraciju svojih teleskopa za mjerenje svjetlosti 📷 GMU
CubeSat Landolt ispaljivat će lasere s određenim brojem svjetlosnih čestica ili fotona, koje astronomi mogu koristiti za kalibraciju svojih teleskopa za mjerenje svjetlosti GMU

Odluka je pala: Sveučilište George Mason (GMU) bit će dom svemirske misije Landolt za koju je NASA nedavno izdvojila 19,5 milijuna dolara. Cilj je postaviti umjetnu "zvijezdu" u orbitu oko Zemlje koja bi znanstvenicima trebala omogućiti da kalibriraju teleskope i točnije mjere sjaj zvijezda u rasponu od onih u blizini do dalekih eksplozija supernove u dalekim galaksijama te tako, između ostalog, proučavaju brzinu i ubrzanje širenja svemira.

Katalozi sjaja zvijezda

Nazvana po pokojnom astronomu Arlu Landoltu, ova će misija lansirati izvor svjetlosti u nebo 2029. s poznatom stopom emisije fotona i na temelju usporedbi s pravim zvijezdama izraditi nove kataloge sjaja zvijezda. Umjetna zvijezda kružit će oko Zemlje na udaljenosti od 35.785 km, dovoljno daleko da zemaljskim teleskopima izgleda kao prava. Ova mu orbita također omogućuje da se kreće istom brzinom kao i Zemljina rotacija, zadržavajući je na mjestu iznad SAD-a tijekom prve godine u svemiru.

Glavni istraživač misije Landolt Peter Plavchan, izvanredni profesor fizike i astronomije na Sveučilišta George Mason  📷 Ron Aira
Glavni istraživač misije Landolt Peter Plavchan, izvanredni profesor fizike i astronomije na Sveučilišta George Mason Ron Aira

Ono što ovu umjetnu zvijezdu čini boljom od prave je to što će astronomi točno znati koliko svjetlosti emitira. CubeSat Landolt ispaljivat će lasere s određenim brojem svjetlosnih čestica ili fotona, koje astronomi mogu koristiti za kalibraciju svojih teleskopa za mjerenje svjetlosti. To može pomoći u uklanjanju mnogih nagađanja koje astronomi sada rade kad koriste stvarne zvijezde za kalibraciju svojih instrumenata.

Deset puta veća preciznost

Problem je u tome što ne postoji način da se točno zna koliko svjetla prave zvijezde emitiraju jer ne možemo poslati sondu na neku da točno izmjeri njen sjaj. Štoviše, Zemljina atmosfera apsorbira puno svjetla iz svemira, što također može utjecati na kalibracije astronoma. U slučaju Landolta astronomi će točno znati koliko fotona i koliko svjetlosti u sekundi dolazi iz ovog CubeSata. Očekuje se da će misija pomoći astronomima u mjerenju svjetlosti koju emitiraju zvijezde s 10 puta većom preciznošću od trenutnih procjena.

Astronomi bi Landolt mogli koristiti i za mjerenje svjetlosti udaljenih supernova, koje pomažu u izračunavanju brzine širenja svemira. Rješenje ove zagonetke moglo bi biti ključno za otkrivanje nekih od najvećih misterija svemira, poput razumijevanja tamne energije.