Ljudi se dive onima koji su „na vrijeme ušli” i uspjeli se obogatiti; stvaraju se novi uzori i novi oblici društvenog statusa. Istovremeno, sveprisutni strah od propuštanja – poznat kao FOMO (fear of missing out) – tjera mnoge da ulažu ne zato što razumiju, nego zato što ne žele biti jedini koji nisu sudjelovali. U digitalnom dobu, kada se informacije šire brzinom svjetlosti, osjećaj zaostajanja iza ostalih može biti jednako neugodan kao i stvarni financijski gubitak.

Pitanje je dakle – zašto se toliko nas osjeća emocionalno vezano uz kriptovalute, iako ih često ne razumijemo u potpunosti? Ovaj članak istražuje psihološku pozadinu porasta interesa za kriptovalute, ne samo kao investicijski alat, nego i kao društveni, emocionalni i čak identitetski fenomen.

Znanje je dostupnije, a digitalne navike sve dublje ukorijenjene

U današnje vrijeme, informacija je udaljena tek jedan klik. Ako te zanima nešto o Bitcoinu, dovoljno je nekoliko sekundi da saznaš što znači „BTC to USD” i koliko trenutno vrijedi. Mnogi su tijekom perioda velikih rasta vrijednosti kriptovaluta razvili naviku da svakodnevno, čak i više puta dnevno, osvježavaju tečaj na svojim mobitelima. 

Za neke je to postao jutarnji ritual, poput provjere vremena ili poruka. Štoviše, ta navika često ostaje i kad cijene više ne rastu toliko brzo. Ljudi se osjećaju informiranije, kao da su „ukorak” s tržištem. A kad si već toliko uključen, sljedeći korak – prvi mali ulog – ne čini se velikim. 

Upravo taj postupni prijelaz, od obične znatiželje i rutinske provjere tečaja do aktivnog ulaganja, pokazuje koliko je tanka granica između informiranja i investiranja, pogotovo kada je znanje lako dostupno, a tehnologija uvijek pri ruci.

Tehnološka pismenost u Hrvatskoj je na visokoj razini

Hrvati su tehnološki pismeniji nego ikada prije. I dok se često ističu sjajni mladi talenti u robotici i informatici – redovito nagrađivani na svjetskim natjecanjima – ne treba zanemariti ni širu sliku. Sve više građana, uključujući i one koji ne rade u tehnološkom sektoru, razumije osnovne principe digitalne sigurnosti. 

Ljudi danas znaju što je 2FA (dvofaktorska autentifikacija), kako kreirati jake lozinke i kako zaštititi svoje online račune. Upravo to novo znanje i sigurnost u korištenju interneta smanjuju psihološku barijeru prema digitalnoj imovini. U ranim danima, ideja o posjedovanju nečeg „virtualnog” zvučala je opasno i nesigurno – nešto što bi se moglo lako izgubiti ili biti ukradeno. 

Danas, međutim, sve veći broj korisnika s punim povjerenjem koristi digitalne novčanike, aplikacije i platforme, ne osjećajući se više kao „početnici”. Više znanja stvara više samopouzdanja, a to je ključan psihološki faktor za uključivanje u svijet kriptovaluta.

Psihološki učinak FOMO efekta (strah od propuštanja)

Jedan od najsnažnijih psiholoških okidača u svijetu kriptovaluta je FOMO – strah od propuštanja. Kad ljudi vide da netko iz njihove okoline ili na društvenim mrežama zarađuje na Bitcoinu, počinju se pitati jesu li oni jedini koji „kasne”. Nitko ne želi biti onaj koji je sve propustio. 

FOMO stvara snažan osjećaj hitnosti, kao da prilika nestaje svakim danom. Iako možda nisu sigurni u tržište ili nemaju financijsko znanje, mnogi će ipak uložiti – makar malu svotu – samo kako bi se osjećali uključenima. 

Društvene mreže dodatno pojačavaju taj osjećaj, jer uspjesi drugih često djeluju veći nego što zapravo jesu. Ulaganje tada više nije stvar strategije ili znanja, nego društvene uključenosti i emocionalne reakcije. Ljudi ulažu kako ne bi ispali naivni, nezanimljivi ili zastarjeli. FOMO tako ne potiče samo kupnju – on oblikuje ponašanje, samopouzdanje i društveni identitet.

Kripto kao identitet: više od ulaganja

Za mnoge ljude kriptovalute nisu samo financijski alat – one postaju dio identiteta. U digitalnim zajednicama, Bitcoin i druge valute često se doživljavaju kao simbol slobode, neovisnosti i otpora prema klasičnom financijskom sustavu. 

Ulaganje u kripto mnogima daje osjećaj da su dio nečeg većeg – pokreta koji mijenja svijet. Oko tih uvjerenja stvaraju se zajednice koje dijele slične vrijednosti, memeove, jezik i stavove. Biti „kripto entuzijast” često znači više od pukog ulaganja – to je način razmišljanja. Neki nose tu etiketu s ponosom, kao što bi netko drugi isticao da je vegan, minimalist ili ekološki aktivist. 

U tom kontekstu, financijska motivacija se miješa s ideološkom: ljudi ulažu jer vjeruju, a vjeruju jer ulažu. Ta petlja između uvjerenja i ponašanja učvršćuje njihovu vezu s kriptom i čini je mnogo otpornijom na tržišne oscilacije. Identitet koji grade postaje važniji od kratkoročnog profita.

Zaključak

Zanimanje za kriptovalute daleko nadilazi želju za brzom zaradom. Digitalne navike, sve veća tehnološka pismenost, utjecaj zajednice i emocionalni faktori poput FOMO efekta čine ovaj fenomen kompleksnijim nego što se na prvi pogled čini. Ljudi se ne uključuju samo zato što žele novac, već i zato što žele pripadati, razumjeti i biti korak ispred. U svijetu gdje je informacija stalno dostupna, a identitet sve više oblikovan kroz online aktivnosti, kripto postaje logičan nastavak evolucije načina na koji razmišljamo, djelujemo - i ulažemo.