Zen 5 je stigao! Usred ljeta AMD je predstavio svoju najnoviju generaciju mainstream procesora, temeljenu na posve novoj arhitekturi Zen. Poznatiji pod kodnim imenom Granite Ridge, Zen 5 tako je doživio svoju tržišnu premijeru u obliku Ryzena serije 9000. Predstavljena je nova, moćna, Zen 5 četvorka, koja uključuje modele Ryzen 9 9950X, Ryzen 9 9900X, Ryzen 7 9700X i Ryzen 5 96000X.

Ryzeni serije 9000 predstavljaju zapravo drugu generaciju AM5 procesora i nasljednici su dobro znanih Ryzena 7000 (Zen 4), koji su predstavljeni prije dvije godine, s posve novom AMD-ovom hardverskom platformom AM5. Nažalost, predstavljanje novih procesora Zen 5 nije moglo proći bez svojevrsne drame. Naime, AMD je inicijalno zamislio sve nove procesore predstaviti krajem srpnja. Međutim, zbog određenih problema, premijera novih procesora odgođena je za koji tjedan, pa su tako modeli Ryzen 5 9600X i Ryzen 7 9700X postali dostupni na tržištu 8. kolovoza, a Ryzen 9 9900X i Ryzen 9 9950X 15. kolovoza.

U službenom objašnjenju te odgode AMD je naveo kako neki primjerci procesora, koji su isporučeni distributerima i drugima u prodajnom kanalu, nisu zadovoljavali željene standarde kvalitete. Što god to značilo. Bilo je potom dosta nagađanja koji je stvarni razlog odgode, pa se pojavila i glasina kako su zapravo neki procesori poslani s krivo otisnutim nazivima. Nekakvo bi logično objašnjenje bilo da je AMD vjerojatno uzeo sebi još malo vremena kako bi optimizirao same performanse i poboljšao stabilnost novih procesora.

Nova generacija procesora Zen 5 tehnološki ne donosi ogroman skok, poput Zena 4, koji je sa sobom donio i posve novu hardversku platformu, uz podršku za DDR5 memoriju i PCI Express 5.0. Novi Ryzeni serije 9000 također ne donose povećanje broja jezgara, osjetno više radne taktove ili korištenje mnogo naprednijeg proizvodnog procesa. Zbog toga je sav fokus kod procesora Zen 5 zapravo stavljen na poboljšanja koje donosi nova arhitektura, a samim time, i optimizacija platforme AM5 za nove procesore iznimno je važna.

Nova generacije Zena

Pritom novu generaciju AMD-ovih procesora ne prati odmah i posve nova generacija matičnih ploča AM5. Naime, nove matične ploče s X870/X870E čipsetima pojavile su se dosta kasnije nakon predstavljanja samih procesora Zen 5. Također, mainstream ploče s B850 i B840 čipsetima, kako sada stvari stoje, bit će dostupne tek krajem ove ili početkom iduće godine.

U svakom slučaju, predstavljanje procesora Zen 5 svakako spada među najneobičnija predstavljanja novih procesora u posljednjih nekoliko godina. Ono što odmah upada u oči jest to da su, primjerice, Ryzen 5 9600X i Ryzen 7 9700X sada predstavljeni s TDP-om od 65 W, što je znatno manje nego kod odgovarajućih modela serije Zen 4, Ryzena 5 7600X i Ryzena 7 7700X. Zapravo, više odgovara nazivno jeftinijim 65-vatnim modelima Ryzen 5 7600 i Ryzen 7 7700, koji su predstavljeni nekoliko mjeseci kasnije. Također, svi novi procesori Zen 5 dolaze bez hladnjaka u prodajnom paketu, uključujući i 65-vatne modele.

Hardverska platforma u svijetu AMD-ovih procesora iznimno je važna. Primjerice, procesori AM4 još uvijek su prisutni na tržištu godinama nakon inicijalnog predstavljanja prve generacije Ryzena. AMD je još jednom naglasio kako planira podržavati aktualnu platformu AM5 sve do 2027. godine, pa i dulje. Znači li to da nas očekuju još jedna ili dvije nove generacije procesora Zen na platformi AM5, međutim, nije do kraja jasno.

Tehnološki status quo

U svakom slučaju, Ryzeni serije 9000 koriste istovjetan procesorski utor AM5, poput prethodnih procesora Zen 4, te podržavaju sve istovjetne tehnologije, poput PCI Expressa 5.0 i DDR5 memorije. Kompatibilni su s gotovo svim postojećim matičnim pločama, uz obaveznu nadogradnju BIOS-a. Novije X870/X870E matične ploče dolaze tvornički s odgovarajućim BIOS-om, odnosno, nazivno podržavaju nove Ryzene serije 9000.

Novi procesori također službeno podržavaju DDR5 brzine od 5.600 MHz, u odnosu na 5.200 MHz kod procesora Zen 4, iako je to više formalan podatak. Za bilo koju brzinu, osim 4.800 MHz, morat ćete koristiti odgovarajući XMP/EXPO memorijski profil. Također, AMD s novim procesorima obećava podršku za osjetno veće brzine DDR5 memorije, sve do nekih 8.000 MHz.

Tehnološki gledano, same ključne odrednice dizajna nimalo se nisu promijenile kod procesora Zen 5 u odnosu na sve ostale generacije procesora Zen za stolna računala u posljednjih pet ili šest godina. I dalje je u centru svega čiplet dizajn, koji uključuje zasebne komplekse jezgri (CCD) i zasebnu ulazno-izlaznu jedinicu. Pritom je ulazno-izlazna jedinica kod procesora Zen 5 posve istovjetna onoj koju nalazimo kod procesora Zen 4, i izrađena je u 6-nanometarskom proizvodnom procesu. Drugim riječima, novi Ryzeni posjeduju isti integrirani grafički čip RDNA2, koji je dio te ulazno-izlazne jedinice.

S druge strane, sve ono novo i zanimljivo odnosi se na komplekse jezgri temeljene na arhitekturi Zen 5, koji su sada izrađeni korištenjem nešto naprednijeg 4 nm (TSMC N4P) proizvodnog procesa, u odnosu na 5 nm kod Zena 4. To bi trebalo donijeti određena poboljšanja kad je riječ o energetskoj učinkovitosti.

AMD-ova arhitektura za budućnost?

Prilikom dizajniranja novih Zen 5, AMD je svojim inženjerima i tehnološkim guruima postavio nekoliko ključnih ciljeva koje bi nova arhitektura Zen 5 trebala ispuniti. Prije svega, navode daljnje poboljšanje performansi, kako kad su u pitanju performanse prilikom korištenja jedne jezgre, tako i kada je u pitanju korištenje većeg broja jezgri. Nadalje, cilj im je bio poboljšanje energetske učinkovitosti i daljnjeg skaliranja, te bi nova arhitektura Zen 5 trebala biti zalog za budućnost. Posebno je naglasak stavljen na povećanja AI performansi podrškom za odgovarajuće instrukcije i izvršavanje AVX-512 instrukcija preko punog 512-bitnog podatkovnog puta. Ono što je, međutim, zanimljivo jest to kako nova generacija procesora Zen 5 ne posjeduje zasebnu hardversku AI jedinicu (NPU), koja je prisutna kod verzija procesora Zen 5, namijenjenih prijenosnim računalima.

Valja reći da se AMD prilikom dizajna nove arhitekture itekako fokusirao i na procesore Zen 5 niže potrošnje energije, namijenjene prijenosnim računalima, pa je tako dizajnirana kompaktnija i štedljivija varijanta jezgri Zen 5c.

Prema navodima iz AMD-a, arhitektura Zen 5 trebala bi donijeti generacijski porast od 16% u odnosu na Zen 4 u pogledu IPC-a (instructions per clock), odnosno efektivne brzine pojedinog procesora na istom radnog taktu.

Kako bi to postigao, AMD je redizajnirao i dodatno optimizirao sve ključne dijelove procesorskih jezgri kod procesora Zen 5. Prije svega, kada govorimo o jedinici za spremanje podataka, povećana je količina L1 cachea s 32 na 48 KB, uz osjetno povećanje ukupne propusnosti. Također, iako količina L2 cachea nije povećana (1 MB po jezgri), udvostručena je propusnost te predmemorije, a također bi latencija trebala biti manja kod L3 cache priručne predmemorije.

Nadalje, značajan fokus kod arhitekture Zen 5 stavljen je na poboljšanje FPU jedinice (jedinica za rad s pomičnim zarezom). Ta jedinica sada podržava izvršavanje AVX-512 instrukcija preko punog 512-podatkovnog puta, uz ukupno četiri izvršne jedinice. Te su promjene prije svega relevantne za izvršavanje instrukcija koje znatno utječu na AI performanse.

Nadalje, dodatno je optimizirana prednja jedinica, s osjetno poboljšanom učinkovitošću, kad je riječ o predviđanju grananja i dohvaćanju instrukcija. Ovdje smo, dakako, naveli samo ona najznačajnija poboljšanja i optimizacije koje donosi arhitektura Zen 5, a tu je još i povelik broj manjih poboljšanja. U svakom slučaju, očito je da je AMD dosta toga pokušao unaprijediti, no sada ostaje vidjeti kako te arhitekturalne promjene utječu na konkretne performanse.

Nove ploče i "stari" čipseti

Već smo spomenuli da AMD ovaj put nije usporedo s novim procesorima predstavio i posve novu generaciju matičnih ploča. Kada govorimo o novim pločama, odnosno "novim" čipsetima, posve je jasno da oni zapravo nisu novi, već je riječ o osvježenim verzijama starih čipseta pod novim imenom.

Tako, primjerice, sada imamo X870E kao čipset najviše klase i nasljednika X670E. Ispod njega nalazi se X870, a nakon toga slijedi B850, kao nasljednik čipseta B650, te konačno B840, koji je rješenje za jeftinije ploče. Treba, međutim, reći da isključivo čipseti X870E i X870 donose obaveznu podršku za PCIe 5.0, kad je riječ o grafičkoj kartici i pohrani podataka, kao i punu podršku za overklokiranje procesora i memorije.

S novom generacijom procesora i ploča, AMD donosi i neke nove mogućnosti glede optimizacije performansi i overklokiranja procesora. Serija procesora Ryzen 9000 trebala bi omogućiti overklokiranje memorije u stvarnom vremenu te podešavanje memorijskih latencija pomoću aplikacije Ryzen Master. Nadalje, trebali bi biti dostupni novi memorijski profili za optimizaciju, kao i opcija Auto Memory Boost, koja omogućuje automatsku promjenu između nazivne JEDEC specifikacije i EXPO profila, ovisno o aplikaciji.

Kad je riječ o optimizaciji performansi procesora, novost je opcija Curve Shaper unutar seta opcija koje znamo pod nazivom Precision Boost Overdrive (PBO). U osnovi, riječ je o dodatku opciji Curve Optimizer, koja omogućuje podešavanje krivulje radnog napona.

Moćna Zen 5 četvorka

Sva četiri nova Ryzen procesora serije 9000 testirali smo pomoću najnovije Gigabyteove matične ploče s čipsetom X870E, pri čemu je korištena najaktualnija verzija BIOS-a za tu ploču u trenutku testiranja. Tijekom testiranja koristili smo 32 GB DDR5 radne memorije brzine 6.000 MHz.

Testirane procesore zapravo možemo podijeliti u dvije grupe. Jednu čine dva mainstream modela, Ryzen 5 9600X i Ryzen 7 9700X, a drugu modeli više klase – Ryzen 9 9900X i Ryzen 9 9950X.

Ryzen 5 9600X

Ryzen 5 9600X klasični je mainstream procesor sa šest jezgri, prema uzoru na modele Zen 4 7600 i 7600X. Ako ga usporedimo s, primjerice, Ryzenom 5 7600X, dolazimo do zaključka kako Ryzen 5 9600X ima nešto viši boost radni takt, 5,4 naspram 5,3 GHz, ali i osjetno manji TDP od 65 W, što je zapravo usporedivo s Ryzenom 5 7600. Broj jezgri, kao i količina L2 i L3 cachea kod novog Zen 5 procesora također je posve identična kao kod prethodnika.

Performanse koje omogućuje Ryzen 5 9600X odlične su za jedan procesor sa šest jezgri. Posebno se to odnosi na brzinu procesora u aplikacijama koje se oslanjaju na jednu ili manje jezgri, odnosno threadova. Kad su u pitanju aplikacije koje mogu iskoristiti sve dostupne jezgre, dojam nije tako impresivan. Glavno ograničenje, dakako, predstavlja ukupan broj jezgri. Smatramo da je vrijeme 6-jezgrenih procesora u mainstream kategoriji prošlost te kako bi oni u budućnosti trebali biti dostupni isključivo kao jeftiniji ulazni modeli. Treba priznati da su performanse u aplikacijama koje koriste sve dostupne jezgre ograničene TDP-om. Zbog toga korištenjem PBO opcije vrlo jednostavno možete poboljšati performanse, međutim, procesor tada troši osjetno više energije.

Na nazivnim postavkama Ryzen 9600X prilično je štedljiv i energetski učinkovit procesor. Za njegovo hlađenje bit će dovoljan neki uobičajeni jeftiniji tower zračni hladnjak. Temperature prilikom testiranja rijetko su prelazile 60 °C.

Ryzen 7 9700X

Kada govorimo, pak, o Ryzenu 7 9700X, za njega praktički vrijedi sve ono što smo napisali za Ryzen 5 9600X. Pritom Ryzen 7 9700X predstavlja potencijalno najpoželjniji mainstream model nove generacije Zen 5.

Ryzen 7 9700X procesor je s osam jezgri (16 threadova) i maksimalnim boost taktom od 5,5 GHz, što je 100 MHz više od prethodnika, Ryzena 7 7700X. Kao i u slučaju modela 9600X, i kod Ryzena 7 9700X TDP sada iznosi 65 W, što je osjetno manje nego kod 7700X. Možemo reći da je AMD kod novih modela Zen 5 primijenio obrnutu strategiju od one prilikom predstavljanja mainstream procesora Zen 4. Sada s nižim TDP-om ciljaju na što bolju energetsku učinkovitost, dok je ranije fokus bio na sirovim performansama.

Sa svojih ukupno osam jezgri temeljenih na novoj arhitekturi Zen 5, ima sasvim dovoljno snage i postiže vrlo dobre performanse u svim aplikacijama i igrama. Također, krasi ga uzorna energetska učinkovitost, pri čemu je glede omjera performansi i potrošnje energije, osjetno bolji od Ryzena 5 9600X.

Na nazivnim postavkama vrlo se malo zagrijava i lako ga je ohladiti. Ryzen 7 9700X posebno se nametnuo i vrlo dobrim performansama u igrama, pri čemu je, kad je to u pitanju, konstantno u samom vrhu od sva četiri testirana procesora Zen 5. Performanse u aplikacijama koje koriste sve dostupne jezgre osjetno će porasti korištenjem PBO opcije, koja zapravo podiže limit potrošnje s nekih 90 na 150 W. Dakako, u tom slučaju energetska učinkovitost više nije toliko impresivna.

Može se pokušati i s ručnim overklokiranjem, pri čemu je limit na otprilike 5,2 GHz, uz opterećenje svih jezgri, i to uz korištenje ne previsokog radnog napona. Ipak, preporučujemo pokušaj undervoltinga procesora pomoću opcije Curve Optimizer, u rasponu od -20 do -25.

Ryzen 9 9900X

Druga dva nova Ryzena spadaju u višu klasu mainstream procesora. Tu govorimo o modelima s dva CCD-a, odnosno dva čipleta s procesorskim jezgrama, za razliku od Ryzena 5 9600X i Ryzena 7 9700X, kod kojih imamo samo jedan CCD.

Pritom su oduvijek modeli s 12 jezgri, poput Ryzena 9 9900X, u nekakvom međuprostoru između 8 i 16-jezgrenih procesora. Teško ih je preporučiti, s obzirom na to da prosječnom korisniku ne treba više od osam jezgri, a ako se bavite nekim zahtjevnijim poslovima, vjerojatno ciljate na 16-jezgrene modele.

Ryzen 9 9900X novi je procesor Zen 5, s ukupno 12 jezgri koje rade na maksimalnom boost taktu od nazivnih 5,6 GHz, što je podjednako kao kod prethodnika 7900X. Ipak, valja naglasiti da Ryzen 9 9900X ima TDP od 120 W, dok je kod 7900X to iznosilo većih 170 W.

U stvarnosti, zabilježili smo radni takt od oko 5.580 MHz prilikom testova koji prije svega opterećuju jednu jezgru. Kad je riječ o testovima koji koriste sve jezgre, tu smo zabilježili radni takt od oko 4.800 MHz, pod opterećenjem svih jezgri.

Ryzen 9 9900X vrlo je energetski učinkovit procesor prilikom opterećenja svih jezgri, i pritom postiže vrlo dobre performanse. Kao i kod prethodna dva mainstream modela, korištenje opcije PBO omogućuje osjetno bolje performanse, uz viši radni tak pod opterećenjem svih jezgri, koji sada doseže 5,1 GHz. Dakako, potrošnja energije također je povećana nekih 40-50 W. Na nazivnim postavkama za hlađenje Ryzena 9 9900X možete koristiti bolji zračni hladnjak. Međutim, ako koristite PBO, poželjno je imati kvalitetnije vodeno hlađenje. Nema sumnje da je Ryzen 9 9900X dosad najbrži 12-jezgreni AMD-ov Zen procesor, premda treba reći kako se u nekim testovima performansi u igrama nije proslavio, i tu je sporiji od, primjerice, Ryzena 7 9700X.

Ryzen 9 9950X

Konačno dolazimo do perjanice ponude nove generacije Zen 5, Ryzena 9 9950X, opremljenog sa 16 jezgri. Ponovno možemo zaključiti kako nema nekih većih promjena u odnosu na prethodnika 7950X. Broj jezgri im je isti, kao i količina L2 i L3 cachea. TDP je također jednak, i iznosi 170 W, a nema razlike ni kad je u pitanju maksimalni turbo radni takt, koji iznosi 5,7 GHz.

U svakom slučaju, Ryzen 9 9950X nastavlja tamo gdje je 7950X stao, i trenutačno predstavlja jedan od najbržih mainstream procesora na tržištu. Posebno kada govorimo o performansama u aplikacijama koje mogu iskoristiti sve dostupne jezgre, pri čemu je doslovno u samom vrhu. Pritom je u čitavoj priči osobito impresivna njegova energetska učinkovitost. Dakako da Ryzen 9 9950X troši dosta energije prilikom opterećenja svih jezgri, ali i dalje je osjetno energetski učinkovitiji od Intelovih procesora visoke klase, i kad je u pitanju omjer performansi i potrošnje energije, nema mu premca.

Zagrijavanje mu je također u vrlo prihvatljivim granicama, premda je preporuka s ovim procesorom koristiti bolje vodeno hlađenje. U tom slučaju temperature na nazivnim postavkama ne bi trebale prijeći 80 °C prilikom opterećenja svih jezgri. Treba reći da je AMD s novim procesorima poboljšao toplinske značajke, ali i promijenio način kako mjeri temperature, što rezultira nešto manjim vrijednostima. Koristite li, međutim, PBO, brzo ćete i s boljim hladnjakom dosegnuti termalni limit od 95 °C.

Osim performansi u zahtjevnim aplikacijama, ovaj procesor iskazao se i odličnim AI performansama i vrlo dobrim performansama u igrama. U svakom slučaju, Ryzen 9 9950X smješta se u sam vrh trenutačno dostupnih mainstream procesora. Cijena mu je, međutim, prilično visoka, s obzirom na to da je uvjerljivo najskuplji među novim Zen 5 procesorima.

Minimalni iskorak ili neiskorišteni potencijal?

Konačni dojam je da procesori Zen 5, odnosno Ryzeni serije 9000, predstavljaju evolucijski korak naprijed u odnosu na svoje prethodnike. Riječ je redom o vrlo dobrim i brzim procesorima, koji su pritom iznimno energetski učinkoviti, što je posljednjih godina velika prednost AMD-ovih procesora u odnosu na Intelove.

Međutim, u odnosu na procesore Zen 4, porast performansi prilično je umjeren, da ne kažemo skroman. Nije to neko osobito iznenađenje, s obzirom na to da novi procesori Zen 5 ne posjeduju više jezgri, nemaju osjetno veće radne taktove, a ni puno više L3 cachea u odnosu na Zen 4. Nešto bolje performanse isključivo su posljedica nove napredne arhitekture, pri čemu AMD navodi 16% povećanja IPC-a, ili, primjerice, 5-8% povećanje porasta performansi u igrama u odnosu na Zen 4. To su vrijednosti koje više odgovaraju najboljem scenariju.

U svakom slučaju, procesori Zen 5 jesu brži i energetski učinkovitiji od procesora Zen 4, ali razlike nisu velike. Dakako, to dosta ovisi od aplikacije do aplikacije. Ako koristite aplikacije koje mogu iskoristiti neke napredne mogućnosti nove arhitekture, poput brzine izvršavanja AVX-512 instrukcija, onda će porast performansi biti znatno veći. Sumnjamo, međutim, da prosječni korisnici koriste takve aplikacije. Posve je jasno da je arhitektura Zen 5 ponajprije okrenuta budućnosti, a unapređenja su fokusirana na AI, razvoj aplikacija i općenito tehnologije koje će biti od veće koristi u svijetu poslužitelja (serija procesora Epyc).

Na kraju, osnovni problem novih procesora Zen 5 zapravo su stari Ryzeni i Intelovi procesori sličnih kategorija. Naime, trenutačno su AMD-ovi procesori Zen 4 dostupni po iznimno povoljnim cijenama, i znatno su jeftiniji od novih Ryzena. Slično vrijedi i za Intelove konkurentske modele 13. i 14. generacije. Posebno tu upada u oči nepovoljan omjer cijene i performansi koji trenutačno mori modele Ryzen 5 9600X i Ryzen 7 9700X. Ryzen 9 9950X dobar je odabir za entuzijaste i zahtjevne korisnike, ali je i on pritom iznimno skup.

Također, premda novi Ryzeni nisu spori glede performansi u igrama, mnogi će pričekati da vide što će donijeti generacija Zen 5 X3D AMD-ovih procesora, a i stariji modeli Zen 4 X3D u pravilu će biti bolji odabir za igrače.

Procesori Zen 5 svakako predstavljaju logičnu nadogradnju modela Zen 4, i pokazuju dobar potencijal nove arhitekture, no vjerujemo da će tek za nekoliko mjeseci, kada im cijene budu znatno povoljnije, biti osjetno privlačniji potencijalnim kupcima.