Dron inspiriran malenim i okretnim kolibrićem

Znanstvenici s američkog sveučilišta Purdue stvorili su letjelicu koju kontrolira umjetna inteligencija, a čiji algoritmi su letenje učili od najmanje vrste ptica na svijetu

Sandro Vrbanus ponedjeljak, 13. svibnja 2019. u 06:00

Kolibrići su poznati kao najmanje ptice na svijetu, ali i one koje se odlikuju iznimnom okretnošću, brzinom leta, te agilnošću u letu. Kolibrići mogu zamahnuti krilima i do 80 puta u sekundi kao i letjeti u bilo kojem smjeru, čak i unatrag, ili pak levitirati na istom mjestu. Ove letne karakteristike dijele s multikopterskim dronovima kakvi se izrađuju već godinama, no znanstvenici s američkog sveučilišta Purdue otišli su korak dalje i stvorili umjetnog, robotskog kolibrića.

Pomoću modela kojim je detaljno opisan let ovih ptica i pokreti njihovih krila stvorili su robota koji je u stanju kopirati te pokrete i kretati se zrakom baš poput ptice. Kretnjama robotskih krila upravlja sustav umjetne inteligencije koji je "naučio" kretati se kao kolibrić – postavljajući krila u položaj s velikim napadnim kutom i brzim pokretima – što i vrlo malenoj letjelici i njezinim dvama motorima može pomoći stvoriti dovoljno uzgona za održavanje u zraku.

Osim za kretanje, računalni sustav koji upravlja ovim malenim dronom služi i za autonomno snalaženje u prostoru, pa robotski kolibrić može "skenirati" svoju okolinu, izraditi njezinu mapu, te potom krenuti u let izbjegavajući zapreke. Iako brojni timovi inženjera u svijetu već godinama rade na "dekodiranju" leta kolibrića i pokušavaju ga replicirati, ovo je prvi puta da je netko napravio zaista malenu i laganu repliku ovih ptica koja zaista može letjeti poput njih.

Tijelo drona izrađeno je tehnologijom 3D ispisa, a krila se sastoje od laserski izrezanih membrana i ugljikovih vlakana. Na sveučilištu Purdue izrađen je "kolibrić" mase 12 grama, otprilike kao i njegov biološki uzor, ali i jedan mase tek jednog grama, velik poput insekta. Oba su u stanju u zrak podići i veću masu od vlastite, pa će moći nositi kamere, GPS ili drugu potrebnu opremu. Jedini im je nedostatak, za sada, što moraju kabelom biti povezani s bazom zbog napajanja energijom – no radi se i na uklanjanju tog ograničenja.