Komunikacijski "ples" pčela mogao bi biti preslikan i na robote

Po uzoru na pčele razvija se neverbalni komunikacijski sustav za industrijske i slične robote, kojim bi se oni mogli služiti u slučajevima kada se ne mogu osloniti na digitalne mreže i radiokomunikaciju

Sandro Vrbanus utorak, 12. srpnja 2022. u 09:50

Poznata je činjenica da medonosne pčele međusobno komuniciraju korištenjem sofisticiranog "plesa", kojim su jedna drugoj u stanju objasniti gdje se nalazi njihov cilj – cvijeće spremno za prikupljanje nektara. Ovaj je fenomen inspirirao skupinu znanstvenika na osmišljavanje komunikacijskog standarda kojim bi međusobno mogli komunicirati i roboti, i to u slučajevima kada im nije dostupna kakva bežična mreža ili drugi oblik digitalne ili analogne radiokomunikacije.

Bioinspirirana komunikacija

Studija koju su objavili opisuje metodu komunikacije zasnovanu na gestama. Ona bi se koristila primarno u situacijama u kojima su digitalne mreže nedostupne, primjerice na lokacijama udaljenima od civilizacije i infrastrukture, u raznim spasilačkim misijama i slično. Tada bi se roboti morali oslanjati na vizualnu neverbalnu komunikaciju, koju bi bilježili svojim kamerama te interpretirali uz pomoć ugrađenih algoritama.

Neke od gesti kojima se zadaju naredbe robotima
Neke od gesti kojima se zadaju naredbe robotima

Sustav je testiran u skladištima, gdje je trebalo pomaknuti određene pakete na zahtjev zaposlenika. Oni su se za to poslužili gestama ruku, tj. mahnuli su komunikacijskim robotima naredbe koje su željeli da budu odrađene. Ta vrsta robota prenijela je poruku operativnim robotima, a ovi su izveli tako im "objašnjene" zadatke. Test je obavljen na malenim robotima, koji su poslužili tek kao dokaz koncepta, a oni su ispravno protumačili geste ljudi u preko 90% slučajeva, što je dodatno istaknulo potencijal ove tehnologije.

"Ova se tehnika može koristiti na mjestima na kojima je pokrivenost komunikacijskom mrežom nedovoljna ili isprekidana, kao što su robotske operacije traganja i spašavanja u zonama velikih katastrofa, ili pak kod robota koji obavljaju svemirske šetnje", napominje glavni autor studije, profesor Abhra Roy Chowdhury.