Podsjetimo se: Prva industrijska revolucija definirana je prelaskom s manufakture (ručnih proizvodnih metoda) na strojeve, sve većom upotrebom snage pare i vode, razvojem alatnih strojeva i napretkom mehaniziranog tvorničkog sustava tijekom stotinjak godina između sredine 18. i sredine 19. stoljeća. Za njom je uslijedila Druga industrijska revolucija, poznata kao tehnološka revolucija, koju je obilježio slijed brzih znanstvenih otkrića, industrijske standardizacije, masovne proizvodnje i opće industrijalizacije tijekom stoljetnog razdoblja između druge polovice 19. do sredine 20. stoljeća. Digitalna revolucija (Treća industrijska revolucija) prijelaz je s mehaničke i analogne elektroničke tehnologije na digitalnu elektroniku koji je započeo u drugoj polovici 20. stoljeća usvajanjem i širenjem digitalnih računala i digitalne pohrane podataka. A sadašnja, Četvrta industrijska revolucija, popularno nazvana i Industrija 4.0, podrazumijeva brzu promjenu tehnologije, industrije i društvenih obrazaca i procesa u 21. stoljeću kao posljedicu sve veće globalne digitalne povezanosti i uvođenja inteligentne automatizacije (robotike).

Onako kako su ranije industrijske revolucije predvodili njihovi pioniri – izumitelji, znanstvenici i inženjeri – tako i Industriju 4.0 danas prevode perjanice inovatorskih umova, svojevrsnih novovremenih pionira, pa i superheroja uvođenja umjetne inteligencije i robotizacije u proizvodne, uslužne i sve ostale dijelove naših svakodnevnih života

Kako su i dalje živi i živahno aktivni, o njima i njihovoj ulozi u pokretanju Četvrte revolucije još uvijek se ne pišu povijesne knjige, pa su im imena i likovi većinom slabo poznati izvan uskih stručnih krugova. U želji da tu nepravdu barem donekle ispravimo, predstavljamo vam popis 12 top robotičara, tih suvremenih heroja AI-revolucije.

John J. Leonard

John J. Leonard američki je robotičar, profesor strojarstva i oceanskog inženjerstva na Massachusetts Institute of Technology. Njegovo istraživanje robotike bavi se problemima orijentacije u prostoru, navigacije i mapiranja kretanja autonomnih mobilnih robota. Leonard je pionir upodručju rješavanja problema simultane lokalizacije i mapiranja (SLAM) u istraživačkoj zajednici mobilne robotike. Uz pomoć svojih učenika i suradnika, razvio je nekoliko najsuvremenijih robotskih navigacijskih i kartografskih sustava za robote koji rade u podvodnim i kopnenim okruženjima.

Melonee Wise

Melonee Wise, pionirka suvremene kobotike, izvršna je direktorica tvrtke Fetch Robotics, koja dizajnira, programira i proizvodi kolaborativne robote (kobote) za skladišnu i logističku industriju. Wise je ranije radila u čuvenom Willow Garageu, istraživačkom i razvojnom laboratoriju specijaliziranom za robotiku. Dok je bila tamo, vodila je tim inženjera koji su razvijali robotski hardver i softver nove generacije. Wise je također jedan od suosnivača Unbounded Roboticsa, koji je bio svojevrsni spin-off Willow Garagea. Na temelju dosadašnjeg iskustva, Wise smatra kako najveći problem suvremene robotike nije manjak inovacijskih ideja i rješenja, nego pronalaženje dovoljnih financijskih sredstava za njihovu realizaciju i uvođenje u praksu.

Steve Cousins

Steve Cousins ​​je osnivač i izvršni direktor tvrtke Savioke, vodeće u razvoju i implementaciji autonomnih robota koji rade u ljudskom okruženju kako bi poboljšali živote ljudi. Prije nego što je osnovao Savioke, Cousins ​​je radio kao predsjednik i izvršni direktor robotičkog inkubatora Willow Garage, gdje je nadgledao stvaranje robotskog operativnog sustava (ROS), softverskog paketa otvorenog koda koji je postao standardni alat među istraživačima robotike, kao i open-code projekata PR2-robot i TurtleBot. Cousins ​​se strastveno bavi izgradnjom robotske tehnologije za pomoć ljudima i aktivan je sudionik u projektu Robots for Humanity.

Cynthia Breazeal

Cynthia Breazeal je profesorica medijskih umjetnosti i znanosti na MIT-u, gdje je osnovala i vodi grupu Personal Robots u Media Labu. Naoružana elektroničkim napravama, softverskim programima i beskrajnom maštom, Breazeal stvara inteligentne strojeve koji mogu reagirati na svijet oko sebe. Breazeal je poznata po svojoj multidisciplinarnoj svestranosti, robotičar je, znanstvenik koji dizajnira, gradi i eksperimentira s robotima. U djetinjstvu je pasionirano čitala sci-fi literaturu i gledala sci-fi filmove kako bi vidjela robote na djelu, a danas su roboti dio njezinog svakodnevnog života u MIT Media Labu. Breazealina knjiga 'Designing Sociable Robots' je u svijetu suvremene robotike prepoznata kao temeljna orijentacijska točka u domeni socijalizacijske robotike i dvosmjerne interakcije između ljudi i robota.

Takeo Kanade

Takeo Kanade japanski je informatičar kojega se smatra jednim od vodećih svjetskih istraživača u informatici i robotici. Profesor je na Uncas and Helen Whitaker odjelu na Sveučilištu Carnegie Mellon. Aktivan je na nekoliko subspecijalističkih područja robotike, te je poznat po svojem pionirskom radu na računalnom vidu i digitalnoj robotičkoj vizualizaciji, integraciji multimedije i robotike, razvoju autonomnih mobilnih robota, medicinskih robota i robotičkih senzora dodira, temperature i propriocepcije. Napisao je više od 400 znanstvenih radova i tehnoloških izvješća iz ovih područja i ima više od 20 patenata. Kanade je 1981. godine prvi na svijetu dizajnirao autonomno upogonjenu robotsku ruku koja je imala motore s neovisnim pogonom i izvorom energije ugrađene unutar samog mehaničkog sklopa.

Marc Raibert

Marc Raibert je osnivač i nekadašnji izvršni direktor, a sada predsjednik Boston Dynamicsa, čuvene robotičke tvrtke poznate po kreiranju autonomnih mobilnih robota BigDog, Atlas, Spot i Handle. Ovi trenutno najnapredniji autonomno pokretni roboti, nadahnuti anatomijom i načinom kretanja životinja, ističu se velikom agilnošću, spretnošću, detaljnom percepcijom prostora i inteligentnom interakcijom s okolišem, a globalno su poznati po svojim atraktivnim video-prezentacijama na YouTube i drugim društvenim mrežama. Vlasnik nekolicine ključnih patenata iz područja robotičke mobilnosti i nadareni medijski komunikator, Raibert je aktivan i kao profesor elektrotehnike i računarstva na MIT-u, a bio je i član Laboratorija za umjetnu inteligenciju od 1986. do 1995. godine.

Dieter Fox

Dieter Fox je direktor istraživanja robotike u Nvidiji, a istovremeno i redovni profesor na Odjelu za računalne znanosti i inženjerstvo na Sveučilištu Washington (UW), Seattle. Doktorirao je 1998. na Odsjeku za računarstvo na Sveučilištu u Bonnu, a trenutno svoje vrijeme paralelno dijeli između Nvidije, UW-a i Robotics Research Laboratorija u Seattleu, kojem je glavni voditelj. Fox je i voditelj UW Robotics andState Estimation Laboratorija. Njegov istraživački rad u robotici vezan je uz područja umjetne inteligencije, računalnog vida i strojnog učenja (machine learning). Zajedno s Wolframom Burgardom i Sebastianom Thrunom koautor je knjige Probabilistic Robotics jednog od temeljnih tekstova iz područja fuzzy logic umjetne inteligencije.

Hiroshi Ishiguro

Hiroshi Ishiguro je direktor Laboratorija za inteligentnu robotiku, ogranka Odjela za sistemske inovacije na Fakultetu inženjerskih znanosti na Sveučilištu Osaka. Ishiguro je čuven po svojem projektu u kojem je konstruirao i kontinuirano radi na usavršavanju humanoidne funkcionalnosti svojega robotičkog klona, kibernetičkog dvojnika kojega je izradio koristeći silikonsku gumu, pneumatske pokretače, moćnu inteligentnu elektroniku, vizualne i slušne senzore i - kosu s vlastitog tjemena. Ovim robotom upravlja i s njime dvosmjerno komunicira daljinski putem računala, koristeći mikrofon za prepoznavanje njegovog glasa i kamere za praćenje pokreta glave, facijalne mimike i usta za sinkronizaciju sa sintetiziranim govorom.

Sachin Chitta

Sachin Chitta je vlasnik jednog od najimpresivnijih CV-ja u području robotike. Bio je osnivač i izvršni direktor tvrtke Kinema Systems koja je iznjedrila neke od prvih svjetskih patenata i inženjersko-računalnih rješenja temeljenih na principima deep-learninga, dubokog učenja. Potom je prodao tvrtku Boston Dynamicsu i postao direktor robotskih sustava i softvera u SRI International, gdje je vodio razvoj softvera za robotsku kiruršku platformu koju je potom licencirao za Verb Surgical, zajedničko ulaganje Ethicona, J&J-a i Verilyja (bivši Google Life Sciences). Nakon toga je kao menadžer i znanstvenik u Willow Garageu od 2007. do 2013. bio ključni član tima za razvoj robota PR2 i robotski operativni sustav (ROS). Pokrenuo je i vodio razvoj softverskih platformi MoveIt, Arm Navigation i ROS Control programskih rješenja koja su temelj naprednih mogućnosti programske manipulacije svim suvremenim robotima. ROS Control softver danas koriste stotine programera, istraživača i tvrtki diljem svijeta. Suosnivač je Redwood Roboticsa, zajedničkog pothvata Willow Garagea, MEKA-e i SRI Internationala. Sada je direktor istraživanja robotike u Autodesku i vodi tim istraživača u području umjetne inteligencije koji razvija robotska rješenja za industrijsku logistiku. Chitta je jedan od robotičkih stručnjaka čiji rad treba pozorno pratiti i tijekom 2023.godine..

David Hanson

David Hanson američki je robotičar, osnivač i izvršni direktor Hanson Roboticsa, robotičke tvrtke sa sjedištem u Hong Kongu, osnovane 2013. godine. Hanson razvija humanoidne robote koji se u robotičkim krugovima trenutno smatraju najsličnijima čovjeku, kako po vjerno reproduciranoj fizionomiji, tako i po fascinantnoj animatronici, pokretljivosti facijalne mimike i sinkronizacije izraza lica s pokretima usana i sintetiziranog govora robota pri visokofunkcionalnoj dvosmjernoj komunikaciji. Hanson Roboticsov fem-bot (ženski robot) Sophia postala je globalno poznata po svojim TV-nastupima u nekoliko prime-time talk show emisija na televiziji, na kojima je impresionirala svojom sposobnošću inteligentne konverzacije praćene vjernom mimikom i pokretima. Hanson je u cjeloživotnoj potrazi za stvaranjem što vjernijeg humanoidnog robota, pri čemu integrira figurativnu umjetnost s kognitivnom znanošću i inženjeringom robotike, izumima novog materijala kože, mehanizma izraza lica, itd. Smatra ga se jednim od najperspektivnijih robotičara, potencijalom  čije vrijeme tek dolazi.

Davide Scaramuzza

Davide Scaramuzza je osnivač i direktor Robotics and Perception Group i profesor robotike na Sveučilištu u Zürichu, gdje provodi istraživanja koja integriraju područja inteligentne i mobilne robotike, računalnog vida i neuroznanosti. Konkretno, istražuje korištenje  neuromorfnih kamera kako bi se omogućila autonomna, agilna navigacija mikro-dronova namijenjenih za traženje i spašavanje ljudi u nesrećama i prirodnim katastrofama. Doktorirao je na području robotike i računalnog vida na ETH Zurich i kao postdoktorand radio na Sveučilištu Pennsylvania. Od 2009. do 2012. vodio je europski projekt sFly, koji je predstavio autopilot PX4 i uveo autonomnu vizualnu-SLAM navigaciju mikrodronom. Dobitnik je nekoliko nagrada za svoje istraživanje navigacije temeljene na robotičkom vidu korištenjem standardnih i neuromorfnih kamera. Koautor je knjige Uvod u autonomne mobilne robote i preko 100 radova o robotici i percepciji. Godine 2015. pokrenuo je projekt pod nazivom Zurich-Eye za plasiranje vizualno-inercijalnih navigacijskih rješenja za mobilne robote.

Masatoshi Ishikawa

Masatoshi Ishikawa, nakon što je ostvario doktorate iz matematičkog inženjerstva i informatičke fizike, radio je na Institutu za istraživanje industrijskih proizvoda u Tsukubi, a potom prešao na Sveučilište u Tokiju, gdje sada radi kao profesor informatičke fizike, a istovremeno se intenzivno bavi istraživačkim radom i robotičkim inženjerstvom, te među ostalim razvija robotičku high-speed vizualizaciju: vizualno kontrolirane brze robote, ultrabrze skenere knjiga, dinamičko mapiranje, sučelje za računalnu kontrolu gestama, korištenje dubokog učenja za klasifikaciju metastatskih stanica raka korištenjem podataka dobivenih snimanjem živih stanica. Smatra ga se jednim od vodećih stručnjaka u domeni praktične primjene umjetno inteligentne high-speed robotike.