Godina 2025. donijela je masivan porast korištenja VPN usluga diljem svijeta, navodi se u godišnjem izvješću tvrtke ProtonVPN. Podaci pokazuju kako su u čak 62 zemlje zabilježeni dramatični skokovi u broju novih korisnika, a neki od njih dosezali su i nevjerojatnih 35.000 posto iznad uobičajenih vrijednosti. Ipak, ono što najviše iznenađuje jest činjenica da ovi trendovi nisu bili ograničeni samo na represivne režime koji su uvodili cenzuru. Sve veći broj korisnika u zapadnim demokracijama također se okreće VPN-ovima zbog rastuće zabrinutosti oko digitalnog nadzora i zaštite osobnih podataka.

Brzi odgovor na cenzuru

Kao što se i moglo očekivati, mnogi od najvećih skokova u korištenju VPN-a bili su izravna reakcija na pokušaje vlada da kontroliraju protok informacija. "Populacije pod represijom postaju sve brže i vještije u zaobilaženju restriktivnih mjera", izjavio je za TechRadar David Peterson, generalni direktor ProtonVPN-a.

Primjeri to zorno pokazuju. Kada su opći izbori u Tanzaniji u listopadu doveli do obustave pristupa internetu, broj prijava na ProtonVPN porastao je za 2.000 posto. U ožujku je Papua Nova Gvineja nametnula internetski "blackout", nazivajući ga "pokusom" za borbu protiv dezinformacija, što je rezultiralo porastom korištenja VPN-a od više od 14.000 posto. Najdramatičniji slučaj zabilježen je u Afganistanu, gdje je 24-satno gašenje interneta izazvalo nevjerojatan skok u prijavama od čak 35.000 posto. Trend se nastavio i u 2026. godini, s porastom od 400.000 posto u Iranu tijekom gotovo potpune blokade komunikacija u siječnju.

Iznenađujući trendovi u zapadnim demokracijama

Međutim, ono što je obilježilo 2025. godinu jest porast korištenja VPN-a potaknut zabrinutošću oko nadzora, a ne isključivo cenzurom. U srpnju je u Ujedinjenom Kraljevstvu na snagu stupio Zakon o internetskoj sigurnosti (Online Safety Act), koji je uveo obaveznu provjeru dobi za pristup određenim web stranicama, zahtijevajući od korisnika da dijele osjetljive podatke. Umjesto da se povinuju, mnogi su se Britanci okrenuli VPN-ovima, što je dovelo do skoka u prijavama od više od 1.200 posto. Strah je bio potaknut prethodnim slučajevima curenja podataka koji su uključivali osobne dokumente i biometrijske podatke.

Sličan se scenarij odvio i u Sjedinjenim Državama. Spor između SAD-a i Kine oko TikToka, koji je doveo do privremene obustave rada platforme u siječnju, rezultirao je porastom korištenja VPN-a od 520 posto jer su korisnici tražili način kako zaobići ograničenja. Čini se da su alati za zaštitu privatnosti postali mainstream rješenje za građane demokratskih država koji se suočavaju s fragmentiranim internetom i novim oblicima kontrole.

"Ljudi sve više vide enkripciju i privatnost kao osnovne potrebe, a ne kao luksuz. Često poduzimaju proaktivne korake, poput instaliranja više VPN-ova u iščekivanju blokada, zabrana ili političkog uplitanja", objašnjava Peterson.

Gledajući u budućnost, on očekuje još više pokušaja nadzora pod krinkom sigurnosnih mjera i sve češća gašenja interneta u autokratskim režimima. Koncept "splinterneta" - fragmentiranog interneta s različitim pravilima i razinama pristupa ovisno o lokaciji - više nije teorija, već stvarnost. U takvom okruženju, dok digitalna otpornost raste, alati poput VPN-a postaju ključniji nego ikad prije.