Hipersonični letovi: preko Atlantika za manje od sata

Eksperimentalna potvrda Morkovinove hipoteze mogla bi radikalno promijeniti ne samo međunarodni promet nego i pristup svemiru

Mladen Smrekar četvrtak, 13. studenog 2025. u 18:19
Letovi iz Londona do New Yorka mogli bi jednog dana trajati manje od 60 minuta 📷 NASA
Letovi iz Londona do New Yorka mogli bi jednog dana trajati manje od 60 minuta NASA

Mark Morkovin bio je američki znanstvenik i profesor na Stanfordu, stručnjak za područje fizike fluida, aerodinamike i turbulentnih tokova, a dobar dio karijere posvetio je istraživanjima vezanim za hipersonične letove i turbulentne procese. On je bio i tvorac hipoteze koja kaže da se turbulencija kod ekstremnih brzina ponaša se na sličan način kao i pri nižim brzinama, što znači da se modeli i principi koji vrijede za turbulenciju kod sporijih zračnih tokova mogu primijeniti i u hipersoničnim uvjetima.

Uspješan eksperiment

Ono što je više od pola stoljeća slovilo tek kao Morkovinova hipoteza, sad je potvrđeno eksperimentom, opisanim u časopisu Nature Communications. Rezultati eksperimenta, kažu, otvaraju vrata hipersoničnim letovima i scenarije iz znanstvene fantastike približava stvarnosti.​

Panorama zračnog tunela u kojem je eksperimentalno dokazana Morkovinova hipoteza  📷 Nick Parziale
Panorama zračnog tunela u kojem je eksperimentalno dokazana Morkovinova hipoteza Nick Parziale

Koristeći lasere i složena mjerenja na prolazu plinova kroz zračni tunel, istraživači Stevensovog tehnološkog instituta u Hobokenu pokazali su da turbulencija zračnih struja pri brzini od oko 7000 km/h ostaje vrlo slična ponašanju turbulencije pri znatno manjim brzinama, upravo kako je predviđala Morkovinova hipoteza iz sredine 20. stoljeća. To znači da aeronautički inženjeri pri projektiranju hipersoničnih letjelica mogu primijeniti poznate modele i principa razvoja aviona za "obične” brzine.​

Globalni letovi i svemirska putovanja

U eksperimentu su korištene napredne metode poput preciznog laserskog mjerenja brzine i turbulentnih fluktuacija u zračnom toku oko modela letjelice, što je zahtijevalo sofisticiranu opremu za snimanje i analizu podataka u ekstremnim uvjetima visoke brzine i temperature. To je istraživačima omogućilo da izravno uspoređuju strukturu turbulencije pri hipersoničnim brzinama s poznatim turbulencijama pri nižim brzinama.

Činjenica da se one ponašaju na vrlo sličan način, kažu istraživači, bitno će smanjiti kompleksnost dizajna budućih hipersoničnih vozila i ubrzati pretvaranje teoretskih modela u praktične tehnologije potrebne za globalne hipersonične letove, ali i svemirska putovanja hipersoničnim brzinama​.