Ovomjesečni broj će za svoje čitatelje imati težinu i značaj kakav su imali Bugovi iz prvih, formativnih godina. Nevjerojatno je da je takvo što uopće više moguće postići, ali doživjeli smo da nakon tako mnogo godina i brojeva, imamo temu broja u kojoj obrađujemo potpuno novu, za računalstvo budućnosti fundamentalnu tematiku, kao što smo nekada to radili u svojim počecima. No tada je to bilo jednostavno pa i neizbježno. Čega smo se god dohvatili, o tome smo pisali prvi put, a uz to, drugih je izvora bilo iznimno malo pa smo u svemu bili silno opširni i tumačili sve do posljednjeg detalja. Kasnije je takav pristup postajao sve rjeđi jer bismo se inače stalno ponavljali.

I sada, nakon tako mnogo vremena, imamo temu broja u kojoj se bavimo za računalstvo fundamentalno novim zakonitostima, a u jednom od uvodnih tekstova dajemo vam vrlo važnu uputu – zaboravite digitalnu logiku, prihvatite kvantnu, a umjesto jedinica i nula, prijeđite na kubite! Nije to lako, previše smo indoktrinirani poimanjem digitalnog; toliko da se o digitalizaciji trubi, valjda, već i na sastancima mjesne zajednice. No, sveprisutna klasična računalna tehnologija, zasnovana na Mooreovu zakonu, došla je vrlo blizu limitu fizičkog smanjenja budućih proizvodnih procesa, što, pak, ograničava daljnje gomilanje tranzistora unutar novih generacija procesora. Znanstvenici već dugo traže neki “novi put”, a jedan od najluđih i potencijalno beskrajno perspektivnih, pronašli su u postulatima kvantne fizike.

Jasno vam je – u temi broja bavimo se kvantnim računalstvom. Napokon je došlo vrijeme da naučite što se to dogodilo sa Schrödingerovom mačkom, koju sve češće u modernim TV serijama spominju neki geekovi, a nikome nije jasno što to govore… Ovo je tema koju ćete čitati tako da ćete se morati vraćati na već pročitano, i tako više puta, kako biste sve povezali. Ne jamčimo da će svima sve do kraja uopće postati jasno. Ako vas može utješiti – ne tumače ni znanstvenici sve na isti način, mnogo toga još je u teoretskoj sferi, a kako to već biva, ima i raznih teorija koje se razilaze međusobno, pa se tako već i razvoj kvantnih računala kreće u različitim smjerovima.

Iako ima ponešto praktične primjene (o tome je Drago pisao prije par godina), ili da budemo precizniji, pokušaja primjene, sve zajedno još je podosta daleko od zrelosti za iole šire korištenje. No to nije razlog da ne iskoristite priliku za bolje upoznavanje s ovom tematikom, kroz tekst Tomislava Tipurića, koji uspio zaokružiti cijelu priču, vrlo kompleksne tematike. Trudio se biti razumljiv manje upućenima, ali i dati dublji uvid profesionalno zainteresiranima, što je izuzetno težak zadatak, a on ga je odradio vrhunski.

Zanimljivo je da s Tomislavom već godinama surađujemo, ali ovo je prvi put da piše za Bug (do sada je pisao samo za Mrežu). Nije ni njemu bilo lako odraditi sve ono što smo dogovorili, jer zbog profesionalnih obaveza često putuje, pa se tako dogodilo da je više od polovice teme napisao tijekom boravka na zapadu Sjedinjenih Država. Stalno smo bili u kontaktu, lovili se kroz vremenske razlike, i uz mnogo volje i truda izgurali temu na vrijeme za objavu ovom broju.

Sljedeća tema koju vrijedi posebno istaknuti je Davorov veliki test o “najpovoljnijim monitorima za igrače”, što je ustvari uopćeni opisni naziv za monitore koji imaju osvježavanje slike od 144 ili više herca. Takvi monitori nisu ništa novo na tržištu, ali dosad su imali jednu gadnu manu – bili su vrlo skupi. Napokon ih ima u ponudi i s nešto povoljnijim cijenama, pa smo samo takve i pribavili za testiranje. Svi koji jednom prijeđu na monitore sa 144 Hz (ili više), kažu da im je to najveći pomak na bolje u ugodi korištenja računala koji su do sada doživjeli.

Ako se često volite igrati na svojim mobitelima i tabletima s Androidom, ili programirati za tu platformu, svakako pročitajte Matijin tekst u kojem analizira i predstavlja emulatore Androida za PC, jer uz pomoć njih možete i na računalu, uz daleko više komfora, nastaviti s istim aktivnostima.

Ako niste bili u prilici posjetiti Bug Future Show, imamo bogatu reportažu, a na DVD-u su snimljena sva predavanja (ima preko 7 sati videa). Denis je testirao nove Ryzene i Google Home Mini (kao i niz drugih stvari), Drago istražio kako to u praski izgleda za građane - dobiti e-potpis u Hrvatskoj, Oleg prepričava kako je bilo putovati po Sahari u autu na baterije, imamo i test Samsung Galxy A8 mobitela, kolumne o kašnjenju 5G-a u Hrvatskoj, glupom zvučniku HomePodu, gejmerskim veteranima koji su otkačili na PUBG…

Kompletan sadržaj novog Buga možete vidjeti na ovoj stranici, gdje je pretplatnicima dostupan i u HTML5 pregledniku, a dosupan je i na svim kioscima, zajedno s DVD-om na kojem su svi video zapisi s ovogodišnjeg BFS-a.

U nagradnoj igri za ožujak može se osvojiti prijenosnik Acer Swift 1.