Sindikat biciklista apelira na gradske vlasti: biciklima smanjimo gužve i energetsku ovisnost
Udruga Sindikat biciklista zalaže se za veće korištenje bicikala u gradovima, kao ekološki održivog i po mnogočemu boljeg načina prijevoza. Sada imaju novi apel upućen vlastima svih hrvatskih gradova
Zbog rata u Ukrajini i drugih makroekonomskih zbivanja energenti u cijelom svijetu postaju sve skuplji, a domaća udruga Sindikat biciklista ima nekoliko prijedloga kako bi se posljedice tog poskupljenja mogle ublažiti djelovanjem na lokalnoj razini. Iz tog su razloga poslali javni apel svim gradonačelnicama i gradonačelnicima u Hrvatskoj, u kojem predlažu mjere za biciklistički promet u cilju smanjenja energetske ovisnosti, primarno o ruskim energentima.
Dok naša Vlada i Europska unija razvijaju hitne energetske strategije, gradonačelnici imaju priliku učiniti mnogo toga s odmah vidljivim učincima – navodi se u apelu. "Najjednostavniji, najbrži i najefikasniji potez je odlučno smanjivanje rasipanja energijom, počevši od gradske mobilnosti gdje se danas većina putovanja još uvijek odvija privatnim automobilom i to poglavito za kratka putovanja, većinom ispod pet kilometara", kažu iz ove udruge.
Prilagoditi gradove čovjeku, ne automobilu
Biciklizmom se i inače mogu riješiti mnogi problemi modernog doba: prometne gužve, kronični nedostatak parkirnih mjesta, sjedilački način života, zagađenje okoliša, ljudske žrtve i ekonomski troškovi uslijed prometnih nesreća, globalni problem klimatske krize, a sve to uz energetsku učinkovitost i povećanu neovisnost. Svaka gradska vlast, smatraju, može ponuditi svojim građanima slobodu izbora održivih oblika mobilnosti, ali tek kada bi gradovi postali sigurniji za sve sudionike u prometu te samim time prilagođeni čovjeku, a ne automobilu.
Prijedlog Sindikata biciklista uključuje nekoliko jednostavnih i provedivih mjera u hrvatskim urbanim sredinama, po uzoru na rješenja u sličnim europskim gradovima:
- Uspostava privremenih biciklističkih traka na kolnicima ulica s više traka (Pop Up Bike Lanes kakve su već uspostavljene tijekom pandemije širom Europe, najpoznatije u Budimpešti i Beču), koje omogućuju sigurnije kretanje i potiču nove bicikliste na pronalaženje sigurnih ruta kroz grad,
- Smanjenje brzine u većini stambenih i netranzitnih ulica na 30 km/h i određivanje maksimalnih 50 km/h u ostatku grada. Ta je mjera također izrazito bitna za smanjenje potrošnje goriva,
- Premještanje biciklističkog prometa na kolnik u ulicama preuskim za odijeljeni promet. Prisutnost većeg broja biciklista na kolniku nužno je naglasiti dodatnom signalizacijom i ograničenjem brzine,
- Proširenje mreže stanica javnih gradskih bicikala,
- Proširenje pločnika: ako su pješačke staze preuske (i još dodatno sužene mnogobrojnim kantama za otpad i/ili terasama kafića), potrebno ih je proširiti na dio površine kolnika posebnim oznakama na prometnicama te ograničiti brzinu.
