Zabilježen pad digitalnog piratstva u 2024. godini

Kad javnost želi konzumirati digitalne sadržaje, a legalni kanali su spori u tome da im to omoguće, preskupi ili fragmentirani, korisnici iz cijelog svijeta okreću se piratstvu

Sandro Vrbanus srijeda, 11. lipnja 2025. u 15:07

Analitičarska kompanija MUSO, koja se bavi među ostalim i prikupljanjem podataka o digitalnom piratstvu te analizom trendova, objavila je svoj pregled 2024. godine za taj segment ne uvijek legalnog konzumiranja digitalnog sadržaja. Tijekom prošle su godine zabilježili 216,3 milijardi posjeta piratskim internetskim odredištima, što je pad od 5,7% u odnosu na godinu ranije – no, unatoč tome, postoje neke kategorije koje su u porastu, dok su druge u još većem padu. Kompleksna je to slika, kažu, koja pokazuje globalne promjene prije svega u potražnji za digitalnim medijskim sadržajima.

TV i filmsko piratstvo u padu

MUSO tako piše da je glavni sektor, onaj s najvećim rastom digitalnog piratstva, izdavaštvo. Posjete stranicama koje nude ilegalno pribavljene kopije manga stripovima, znanstvenoj fantastici te neslužbenim prijevodima, koji se pojavljuju prije službenih izdanja, porasle za 4,3%, pa ih je lani zabilježeno 66,4 milijarde. Piratstvo knjiga i stripova više nije niša, već je postalo druga najpopularnija kategorija za pirate, odmah nakon televizije.

Kad je riječ o televizijskim sadržajima, oni su zabilježili 96,8 milijardi posjeta i pad od 6,8%, a unutar te kategorije jedino su anime sadržaji oni koji se piratiziraju sve više. Filmsko je piratstvo palo za 18% i ostalo na 24,3 milijarde posjeta, no razlog je, prema ovim analitičarima, zanimljiv. Naime, holivudska serija štrajkova iz 2023. godine dovela je do manje proizvodnje sadržaja, pa su gledatelji jednostavno - imali manje toga za skinuti u piratskoj verziji.

Još jedan veliki sektor je u padu, onaj glazbeni. Uspješna je to priča, kaže MUSO, jer je zrelost i široka prisutnost platformi poput Spotifya i Apple Musica mnogima učinila piratiziranje glazbe nepotrebnim. Samim time potražnja za ilegalnim izvorima glazbe pala je za 18,6%. Softversko piratstvo palo je za 2,1%. Zaključno, priča je uvijek ista – kad god na tržištu postoje skupe i/ili fragmentirane legalne usluge, ili pak ne postoje nikakve, konzumenti će se okrenuti piratstvu. Kad im se ponude objedinjene i pristupačne usluge, mnogi će radije sadržaje nabavljati iz legalnih izvora.