Zamislite da osim ChatGPT-a postoji i nekakav "CatGPT", stroj temeljen na umjetnoj inteligenciji koji nam omogućuje komunikaciju s našim kućnim ljubimcima mijaukanjem, predenjem ili siktanjem. Sada kad su veliki jezični modeli postali stručnjaci za ljudski govor, dva su se izraelska neurobiologa zapitala što je umjetnoj inteligenciji potrebno da bi razgovarala sa životinjama.

Tri glavne prepreke

Yossi Yovel i Oded Rechavi sa Sveučilišta u Tel Avivu dohvatili su se "izazova doktora Dolittlea" i o njemu progovorili u časopisu Current Biology. Ovaj izazov, pišu oni, zahtijeva veliki "jezični" model temeljen na umjetnoj inteligenciji kako bi se prevladale tri glavne prepreke pri komunikaciji sa životinjom: prvo, mora koristiti komunikativne signale životinje koja ne smije učiti nove signale, poput psa koji reagira na ljudske naredbe; drugo, mora koristiti te signale u raznim kontekstima ponašanja; i treće, mora proizvesti mjerljiv odgovor u životinji "kao da komunicira sa životinjom sličnom sebi, a ne sa strojem."

Uzmimo, na primjer, pčelu koja "pleše" kako bi roju prenijela informaciju o lokaciji hrane. Znanstvenici su uspjeli "hakirati" to znanje i stvoriti robotsku pčelu koja svojim potezima može regrutirati druge pčele i dovesti ih na određeno mjesto. Ovo ispunjava "izazov doktora Dolittlea" u prvoj i trećoj točki, ali ples funkcionira samo u ovom kontekstu; znanstvenici još uvijek ne mogu pitati pčelu što želi ili kako se osjeća.

Wittgensteinov poučak

Uz to, čak i ako se savladaju sva tri gore navedene prepreke, možda nikada nećemo moći komunicirati sa životinjama na razini koju bi mnogi vlasnici kućnih ljubimaca ili ljubitelji životinja željeli, smatraju Yovel i Rechavi.

Algoritam bi nam jednog dana mogao reći da nam naš kućni ljubimac izražava ljubav ili nezadovoljstvo, ali pitanje je postoji li način da ga pitamo kako se osjeća. Ljudski jezik može biti jedinstven na načine koji se ne protežu na druge životinje, kažu izraelski neurobiolozi citirajući filozofa Ludwiga Wittgensteina koji je rekao "čak i da lav može govoriti, mi ga ne bismo mogli razumjeti."

Prikupljanje podataka

A ako je Wittgenstein u pravu, "nikad nećemo moći pitati mačku kako se osjeća ili joj objasniti da ChatGPT već znači CatGPT na francuskom, i da bi to trebalo biti smiješno", pišu Yovel i Rechavi. A i onaj ples pčela vjerojatno sadrži puno više informacija nego što smo primijetili, uključujući suptilne taktilne i akustične signale o kvaliteti izvora.

"Te bi podatke također trebalo prikupiti i unijeti u algoritam umjetne inteligencije ako bi se od njega tražilo da probije kod, ali nismo sigurni koje bi druge vrste podataka trebalo zabilježiti", kažu autori.

Savladavanje komunikacije primata moglo bi biti lakše, budući da je najbliža našoj. Ali modeli umjetne inteligencije i dalje bi morali biti uvježbani na ogromnoj količini podataka koji bi zahtijevali dugoročni nadzor nad primatima u divljini. Neuralne snimke mogu pomoći u tome, ali u nekim slučajevima dokazivanje objektivnog razumijevanja može biti potpuno nemoguće. 

Dešifriranje komunikacije

UI bi se u budućnosti mogla iskoristiti za bolje razumijevanje komunikacije sa životinjama, smatraju Yovel i Rechavi koji upozoravaju da nam možda ni to neće moći pomoći da sa životinjama komuniciramo kao što je to uspijevalo doktoru Doolittleu. Čak i ako se moć umjetne inteligencije poveća "milijun puta", smatraju neurobiolozi, ostat će neke od prepreka koje nas trenutno sprečavaju da razgovaramo sa životinjama.

"No čak i ako nikad nećemo moći razgovarati sa životinjama na ljudski način, to ne znači da trebamo odustati od toga da pokušamo razumjeti složenu životinjsku komunikaciju i pokušamo je iskoristiti i oponašati", zaključuju istraživači koji pozivaju znanstvenike da primijene umjetnu inteligenciju za dešifriranje komunikacije životinja prema kriterijima "izazova Doctora Dolittlea".