Kako će izgledati klima u Europi 2050. godine?

Svijet se suočava s brzinom i opsegom klimatskih promjena bez presedana u povijesti našeg planeta, čiji će se učinci povećavati barem do 2050. godine i zahvatit će sve regije Europe

Sandro Vrbanus srijeda, 16. veljače 2022. u 06:00

Međuvladin panel za klimatske promjene Ujedinjenih naroda (IPCC) prošloga je ljeta objavilo svoje, ne baš optimistično, viđenje klimatske budućnosti svijeta. Na temelju ovoga, šestoga po redu, izvješća, a u okviru europskog projekta EUCP (European Climate Prediction system), europski su znanstvenici – među kojima i nekolicina njih iz Hrvatske – izradili poučan i pristupačan video pregled nazvan "Klima u Europi u 2050. godini".

Video je objavljen na YouTube kanalu Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a preveden je na hrvatski jezik. Želja autora jest sve nas upoznati s onime što možemo očekivati u 2050. godini: koliko i kako će se mijenjati količine oborina i temperature, kako će to utjecati na krajolik i na naš stil života i, u konačnici, čemu ćemo se sve morati prilagoditi.

Pogled u budućnost

Brzina i opseg klimatskih promjena s kojima se danas suočavamo bez presedana su. Toplinski valovi, suše, poplave... Iz godine u godinu osjećamo njihove posljedice u našem svakodnevnom životu.  Njihovi će se učinci povećavati barem do 2050. godine i bit će pogođene sve regije Europe – stoji u opisu videa.

London će 2050. godine imati klimu koja nalikuje onoj u Barceloni 2000. godine. Pariz će tada imati klimu poput današnjeg Istanbula
London će 2050. godine imati klimu koja nalikuje onoj u Barceloni 2000. godine. Pariz će tada imati klimu poput današnjeg Istanbula

Ovaj film pomaže običnom građaninu razumjeti kako će klima preoblikovati naše krajolike i stilove života u nadolazećim desetljećima i omogućava nam da bolje predvidimo potrebu prilagodbe ljudskog društva ovim djelomično neizbježnim klimatskim promjenama.

U izradi i pripremi ovog filma sudjelovali su i hrvatski znanstvenici: naš povratnik iz Švedske prof. dr. sc. Danijel Belušić i dr. sc. Ivan Güttler (Geofizički odsjek PMF-a), doc. dr. sc. Nikolina Ban sa Sveučilišta u Innsbrucku, i Sarah Ivušić s DHMZ-a.