Tijekom provedbe važećeg Zakona o otocima zakonodavac je uočio potrebu za poboljšanjem, osuvremenjivanjem i unaprjeđenjem institucionalne i zakonodavne osnove, i prema riječima zakonodavca, sve u cilju unapređenja brige za otoke i kako bi mjere za otoke bile usklađene s europskim i međunarodnim inicijativama i politikama. Nove izmjene Zakona bit će većinom usmjerene prema zaštiti okoliša i očuvanju otočnog ekosustava, uvođenjem novih mjera u domeni zelene i energetske tranzicije. Pri tome dajući prednost zelenoj infrastrukturi, poput električnih punionica, energetske obnove, solarnih elektrana, protupožarnih puteva i slično.

Predviđeno je poboljšanje mjera u domeni otočne razvojne politike (vodoopskrba, prometna povezanost, povlašteni javni pomorski i cestovni prijevoz, razvoj civilnog društva, Hrvatski otočni proizvod, potpore za poslodavce te infrastrukturni razvoj otoka, razvoj zdravstvene zaštite na otocima, gospodarenje otpadom na otocima i otočna iskaznica). Redefinirat će se pojam otoka i otočana te način razvrstavanja otoka. Nadalje, plan je i poboljšanje sustava za praćenja i koordinacije pripreme i provedbe programa, mjera i projekata na nacionalnoj međuresornoj razini.

Novim Zakonom bit će obuhvaćene mjere subvencioniranja cijene prijevoza vode na otocima/otočnim naseljima koja nisu spojena na vodoopskrbni sustav, kako za otočane tako i za gospodarstvenike.

Zadržana je postojeća mjera za očuvanje radnih mjesta za otočne poslodavce te je uvedena nova mjera usmjerena digitalnoj i zelenoj tranziciji otočnih gospodarstvenika, te uvođenju pametnih i održivih tehnoloških rješenja.

Koje se stare mjere produljuju, a koje se nove mjere najavljuju?

1. Poticanje otočnog gospodarstva - u ovom Zakonu predviđen je nastavak provođenja mjere dodjele potpora male vrijednosti za očuvanje radnih mjesta otočnim poslodavcima na temelju objave jednogodišnjeg javnog poziva. Ono što je novo je poticanja obavljanja gospodarske djelatnosti mikro, malog i srednjeg poduzetništva koja svoju djelatnost obavljaju na otocima kroz potpore male vrijednosti namijenjene uvođenju pametnih i održivih tehnoloških rješenja i inovativnog pristupa tradicionalnim otočnim djelatnostima, zatim ulaganjima u energetski učinkovitije i ekološki prihvatljivije proizvodne procese te primjenu novih tehnoloških rješenja u proizvodnim procesima kojima se podupire digitalizacija poslovanja.

U državnom proračunu za nastavak provedbe i uvođenje nove mjere kroz subvencije, planiran je iznos po 2.000.000 eura godišnje za razdoblje 2025., 2026. i 2027. godina, što ukupno iznosi 6.000.000 eura.

2. Poticanje razvoja vodno-komunalne infrastrukture naročito alternativnih i individualnih sustava vodoopskrbe i odvodnje, a odnose se na naknade građanima i kućanstvima u iznosu po 300.000 eura za 2025., 2026. i 2027. proračunske godine. U otočnim naseljima ili dijelovima otočnih naselja koja nisu priključena na sustav javne odvodnje implementirat će se programa kroz dodjelu bespovratnih financijskih sredstava u cilju poticanja ekološkog zbrinjavanja otpadnih voda iz kućanstava koji mora biti u skladu s aktom o odvodnji otpadnih voda, koji je definiran zakonom kojim se uređuju vode.

3. Informatizacija za potrebe provedbe i kontrole otočnih prava kroz ISOP, vođenje evidencije provedbe mjera kojima se dodjeljuju otočna prava te evidencija korisnika i njihovog korištenja pojedinog dobivenog prava, za što se na ovoj aktivnosti za svaku proračunsku godinu osigurava iznos do 39.816 eura za razdoblje od 2025.-2027., što ukupno iznosi 119.448 eura.

4. Program Hrvatski otočni proizvod, koji obuhvaća označavanje i promociju otočnih proizvoda i tradicije, je i dalje zadržan s tim da se kroz subvenciju predlaže i nova mjera koja otvara mogućnost otočnom subjektu kojemu je izdano rješenje o dodjeli oznake HOP da može ostvariti pravo i na dodjelu bespovratnih financijskih sredstva radi sufinanciranja troškova analitičkih ispitivanja za otočni proizvod za koji je oznaka HOP dodijeljena.

Sredstva za ovu subvenciju planirana su u okviru iznosa ove proračunske aktivnosti u iznosu do 30.000 eura za svaku proračunsku godinu u razdoblju 2025.-2027.

5. Vodoopskrba otoka, uz postojeću mjeru financiranja dovoza vode u mjestima koja ju nemaju, uvodi se dopuna u toj mjeri tako da će se omogućiti subvencioniranje troškova prijevoza vode za otočna naselja koja su priključena na sustav javne vodoopskrbe kada nastane potreba za količinom vode većom od mogućnosti opskrbe putem sustava javne vodoopskrbe, a uslijed nepredviđenih i kriznih situacija, kao i dugih sušnih razdoblja kroz naknade građanima i kućanstvima.

Projekcije za ovu aktivnost u državnom proračunu za 2025., 2026. i 2027. za proračunsku godinu iznose po 2.435.000 eura, tj. za trogodišnje razdoblje ukupno 7.350.000 eura.

6. Poticanje otočnog javnog cestovnog i pomorskog prijevoza -  nastavlja se provedba dosadašnje mjere ostvarivanja prava na povlašteni i besplatni javni otočni cestovni prijevoz određenim kategorijama otočnog stanovništva kao i na prijevoz pomorskih putničkih i brzobrodskih linija.

Projekcije za ovu aktivnost u državnom proračunu za razdoblje 2025.-2027. godine iznose od 15.934.698 eura za cestovni prijevoz i 275.100.000 eura za pomorski.

7. Registar otoka - Svrha Registra otoka je stvaranje jedinstvenog šifrarnika otoka u Republici Hrvatskoj, izgradnja podatkovnih i kartografskih evidencija za područje otoka koje služe kao alat za učinkovito upravljanje, strateško planiranje i usmjeravanje politike razvoja otoka te povezivanje s drugim registrima tijela državne uprave i drugih javnopravnih tijela.

8. Gospodarenje otpadom

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (dalje u tekstu: Fond) sufinancira prihvatljive troškove prijevoza otpada s otoka na kopno koji se odvija morskim putem, na način utvrđen općima aktima Fonda te sukladno raspoloživim financijskim sredstvima Fonda.

Fond sufinancira i prihvatljive troškove izgradnje i opremanja građevina za gospodarenje otpadom na otocima koje su u sustavu centara za gospodarenje otpadom (pretovarne stanice) te građevina i lokacija koje su od lokalnog interesa poput sanacije službenih odlagališta, lokacija odbačenog otpada u okoliš, reciklažnih dvorišta i mini pretovarnih stanica na otocima, na način utvrđen općim aktima Fonda te sukladno raspoloživim sredstvima Fonda.

Fond u suradnji s jedinicama lokalne samouprave na otocima provodi akcije organiziranog prikupljanja otpada u svrhu poticanja i edukacije stanovništva na pravilno zbrinjavanje, sukladno posebnim propisima.

9. Poticanje zelene i energetske tranzicije otočnih poduzetnika

U cilju jačanja konkurentnosti Ministarstvo će poticati subjekte mikro, malog i srednjeg poduzetništva koja svoju djelatnost obavljaju na otocima kroz potpore male vrijednosti namijenjene uvođenju pametnih i održivih tehnoloških rješenja i inovativnog pristupa tradicionalnim otočnim djelatnostima te ulaganjima u energetski učinkovitije i ekološki prihvatljivije proizvodne procese kao i primjenu novih tehnoloških rješenja u proizvodnim procesima  kojima se podupire digitalizacija poslovanja.

10. Razvoj zdravstvene zaštite na otocima 

U svrhu unaprjeđenja zdravstvene zaštite na otocima Ministarstvo dodjeljuje financijska sredstva jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave radi osiguravanja uvjeta za popunjavanje mreže javne zdravstvene službe na otocima. 

11. Katastar i zemljišne knjige na otocima - Radi održivog razvoja otoka, sređivanje i usklađivanje katastra i zemljišnih knjiga na otocima smatra se prioritetom od strateškog značaja.

Koliko će ove najavljene mjere olakšati život otočanima?

     INTERVJU: Pitali smo Ivana Marijančevića, načelnika Općine Selca na otoku Braču, što misli o najavljenim promjenama Zakona o otocima.

Općina Selca na otoku Braču  čini obalno područje s mjestima Povlja, Sumartin, Puntinak, Novim Selom i općinskim središtem Selca. Pored ovih mjesta treba nabrojiti i Rasoticu te Selačke zaseoke Nagorinac, Nakal, Osridke, Podsmrčevik i Nadsela te Zagvozd. Općina broji oko 1.800 stanovnika i nalazi se na 54 km2.

1. Smatrate li da će najavljene mjere Zakona o otocima olakšati život otočanima?

Jedina dobra stvar kod ovih izmjena Zakona je da se ne ide na dokidanje postojećih prava i olakšica, već se isti usklađuje s EU zakonodavstvom i određene mjere se bolje preciziraju zbog jednostavnije provedbe u praksi. Također ističem da je dobro otoke posebno tretirati iz razloga jer se doista radi o specifičnim područjima koji zahtijevaju nešto drugačiji pristup od kopna. S druge strane svaki otok je jedan svijet za sebe, sa svojim posebnostima i različitostima, jer nisu svi jednako povezani, udaljeni od kopna, razvijeni i sl.

Osobno smatram da trebamo iskoristiti zelene perspektive i okrenuti se energetskoj neovisnosti ugradnjom solarnih sustava za proizvodnju vlastite energije.

2. Koji su najveći problemi otočana po vašem mišljenju?

Kao jedan od generalno najvažnijih problema otočana često se ističe slaba prometna povezanost, ali tu su svakako važniji problemi koji se odnose na razinu osigurane zdravstvene usluge, razvijenosti i konkurentnosti gospodarstva, dostupnosti javnih usluga, kvalitete postojeće infrastrukture (posebno vodoopskrbe) i općenito održivog razvoja lokalnih zajednica, u smislu opterećenosti sustava tijekom ljetnih mjeseci u odnosu na ostatak godine.

3. Mislite li da se s novim Zakonom propustilo pokriti nešto važno za stanovnike Brača?

Zakon je kao što sam već istaknuo dorađen i usklađen, nema nekih bitnijih promjena, većina toga opet ovisi o volji i želji centralne vlasti da pomogne otočanima i to svakome na poseban način ovisno o potrebama.

4. Da li se novim Zakonom moglo bolje definirati i pokriti pitanje problema zdravstvene skrbi na otocima?

Naravno. Zdravstvena skrb je s obzirom na demografsku strukturu stanovništva izuzetno bitan segment i potrebno je istoj pristupiti strukturno, ali isto tako treba istaknuti da kvaliteta zdravstvene skrbi mora biti ujednačena u svim dijelovima RH neovisno o tome dali se radi o otocima ili ne. U posljednje vrijeme je dosta napravljeno u smislu osiguravanja hitnog medicinskog prijevoza pacijenata u regionalne KBC-ove, ali isto tako treba razmišljati i na način da na otocima djeluju različiti specijalisti (makar povremeno) i da se ulažu sredstva u preventivnu dijagnostiku. Na taj način bi sigurno pomogli otočanima i rasteretili velike bolničke centre.

5. Je li se vaša općina bori s nekim problemima koje bi dopune ovog Zakona mogle riješiti?

U našoj općini svakako imamo problem nedostatne zdravstvene skrbi za naše građane. Imamo odobrena dva medicinska tima unutar mreže, ali nažalost trenutno egzistira svega jedan tim i to zbog nedostatka liječnika koji bi živjeli i radili na otoku. Tu je potrebno osigurati određene poticaje za mlade liječnike kako bi ih se motiviralo da uopće dođu na otok i to ne poticaji financijske naravi (što i mi nudimo), već određene beneficije za buduće specijalizacije, usavršavanja i sl.

Drugi problem je konkurentnost gospodarstvenika, prevelika ovisnost o turizmu te nedovoljna ulaganja u postojeću telekomunikacijsku infrastrukturu. Postojeća mreža je podložna kvarovima i znatno utječe na kvalitetu internetskog signala, a danas je dobar i stabilan Internet gotovo važniji od struje!

6. Po vašem iskustvu je li neka od novih mjera nepotrebna?

Niti jedna mjera nije nepotrebna, jedino se može postaviti pitanje dali je provediva!

7. Usklađivanje i sređivanje zemljišnih knjiga i katastra na otocima su po ovom novom Zakonu od strateškog značaja, imate li nade u konačno rješavanje neriješenih imovinsko-pravnih odnosa na spornim Bračkim nekretninama?

Bojim se da još nije sazrelo vrijeme za taj pothvat. Pritom ne mislim kako to nije potrebno, samo smatram da tom problemu treba pristupiti pažljivo, oprezno i iznimno transparentno jer ipak se radi o iznimno vrijednim nekretninama i treba otkloniti bilo kakvu mogućnost, bilo kakve omaške, koja bi uzrokovala određenu štetu prema bilo kome.

8. Ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije, Šime Erlić istakao je za Glas Istre kako je cilj novog Zakona o otocima podizanje kvalitete života i da, koliko god je to moguće više, približimo osnovne uvjete života otočana s onima koji žive na kopnu. Mislite li da je moguće približiti osnovne uvjete života otočana i onih na kopnu ako na otocima nema bolnica, poliklinika a ni visokoobrazovnih ustanova?

Naravno da je moguće, ali opet ne na svim otocima. Jer kao što ni kopno nije ujednačeno razvijeno ne mogu biti ni svi otoci. Osobno se ne mogu žaliti, jer naša je Općina iskoristila dostupna EU sredstva za poboljšanje komunalne i društvene infrastrukture, trudimo se osigurati zadovoljavajuću zdravstvenu skrb za građane (npr. prvi smo na Braču izgradili helidrom za dnevno i noćno slijetanje helikoptera), prometno smo izvrsno povezani sa Splitom, ali i s Makarskom, imamo svoj aerodrom…. Sve su to dobri preduvjeti budućeg razvoja. Normalno je i prirodno da težimo boljem, ali trebamo biti pošteni i priznati da smo daleko bolje razvijeni od nekih drugih, posebno udaljenijih i manjih otoka. Na zakonodavcu je da donosi mjere i zakone u skladu s potrebama svakog kutka naše domovine, neovisno dali je isti dio kopna ili otoka.

Istražili smo kako bi trebalo pristupiti problemu nedostatka liječnika na otocima?

Problemu nedostatka liječnika na otocima, koji ne žele raditi na otocima niti uz dodatnu financijsku motivaciju, država mora puno ozbiljnije pristupiti kombinacijom kratkoročnih poticaja i dugoročnih sustavnih promjena. Da sam ja "zakonodavac", pristupila bih tome ovako:

1. Nudila bih financijske i materijalne poticaje liječnicima na otocima

- Povećane plaće i dodaci za rad u otežanim uvjetima uz uvođenje bonusa za rad na otocima.
- Besplatan smještaj i subvencionirana prehrana liječnicima i njihovim obiteljima.
- Financiranje prijevoza i godišnjih putovanja na kopno kako bi se liječnicima smanjio osjećaj izolacije.

2. Rotacijski modeli rada

- Rotacijske smjene s liječnicima s kopna. Liječnici bi dolazili u tjednim ili dvotjednim smjenama.
- Formiranje mobilnih liječničkih ekipa koje bi redovito obilazile otoke.

3. Edukacija i dugoročno planiranje

- Stipendije za otočane studente medicine uz ugovornu obavezu povratka i rada na otoku nekoliko godina.
- Podizanje statusa i prepoznatljivosti otočne službe kroz kampanje koje promoviraju važnost rada u malim zajednicama i mogućnosti profesionalnog razvoja.

4. Uključivanje lokalne zajednice

- Poticaji za liječnike koji se žele trajno preseliti na otok kroz ponudu mogućnosti otkupa zemljišta, povoljnijih kredita, prioritet za vrtiće i škole.
- Suradnja s otočnim općinama – da se prepoznaju specifične potrebe svakog otoka i prilagodi model prema tome.

5. Pravna i institucionalna rješenja

- Država bi trebala donijeti Zakon o otočnoj medicinskoj službi kojim bi se definirao poseban status rada na otocima, uključujući beneficirani radni staž i raniju mirovinu.
- Posebne javno-zdravstvene ustanove za otoke koje bi imale više autonomije u organizaciji rada i zapošljavanju.

6. Telemedicina

- Uvođenje i ulaganje države u infrastrukturu za telemedicinu, posebno za konzultacije i specijalističke preglede.
- Obuka lokalnih medicinskih tehničara za korištenje opreme i suradnju s liječnicima na daljinu.
- Korištenje farmaceutskih ustanova i ljekarni za spoj s telemedicinom kroz edukaciju farmaceuta i uvođenje telemedicinskih kioska unutar prostorija ljekarni uz poticaje države.