Detaljna digitalna rekonstrukcija Panonskog mora
Prije više milijuna godina, dijelovi središnje Europe, uključujući i Hrvatsku, bili su pod Panonskim morem. Digitalne tehnologije omogućavaju nam vidjeti kako su tada izgledali naši krajevi
Prije više od 10 milijuna godina, postojala je značajna vodena površina na području današnje Panonske nizine. Riječ je bila o Panonskom moru koje je kasnije postalo Panonsko jezero. Prekrivalo je veći dio današnje Mađarske, dijelove Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine, Slovačke, Češke, Austrije, Rumunjske, čak i dijelove Ukrajine.
Panonsko more je iščeznulo prije oko 600.000 godina, ali je ostavilo svoje brojne tragove. Fosilni ostatci i geološke formacije nam pričaju priču o davno izgubljenom moru koje je nekada pokrivalo velike dijelove središnje Europe, piše na svojem blogu Vibor Cipan, koji se prihvatio posla rekonstrukcije Panonskog mora – barem na ekranu računala.
Panonsko je more postojalo oko 10 milijuna godina (prema nekim izvorima i 30 milijuna godina), a danas pouzdano znamo da je Panonsko more postojalo tijekom miocena i pliocena. Bilo je to razmjerno plitko more čija dubina u pravilu nije prelazila 1.000 metara, a površina mu je bila oko 200.000 kvadratnih kilometara.
Karte Panonskog mora
Na Wikipediji se može pronaći nekoliko različitih karata Panonskog mora koje pružaju odličan uvid i pregled površine koju je ovo more pokrivalo. Cipan je ove karte uzeo kao temelj, te je granice mora s njih precrtao na aktualne zemljovide s granicama današnjih država.
Ono što znamo, pouzdano i van svake dvojbe, je postojanje Panonskih otočnih gora i planina. Brojni fosilni ostatci i geološke formacije na njima nam danas pričaju priču o davno iščezlom moru. Gorja (a tada otoci), poput Papuka, Psunja i Medvednice (u Hrvatskoj) te Fruške gore i Mecseka u Srbiji, odnosno Mađarskoj bili su bogati biljnim i životinjskim svijetom. Danas se na ovom području pronalaze fosilni ostatci morskih pasa, brojnih riba i školjkaša.
Otoci Moslavačka gora, Medvednica, Papuk i Dilj
Nakon toga autor ove zanimljive rekonstrukcije upotrijebio je alat Flood Map te je njime simulirao višu razinu mora sve dok nije dosegnuo obrise koji odgovaraju geološkim tragovima. Rezultat tog procesa je ova karta – detaljna rekonstrukcija Panonskog mora. Iako ona nije u znanstvenom i akademskom smislu riječi striktna i precizna, i dalje daje dobar uvid u mogući doseg Panonskog mora i Panonskog jezera.
Osim karte cijelog Panonskog mora Cipan je izradio i malo detaljnije prikaze "slavonskog otočja" u koje spadaju Moslavačka gora, Papuk i Dilj, prikaz otoka danas poznatoga kao Medvednica te "slovenskog arhipelaga" i "budimpeštanske rivijere".
Karte su kreirane na temelju Google Mapsa, MapTilera i OpenStreetMap rješenja. Autorska prava kartografskih podataka pripada tim nositeljima autorskih prava, a digitalnu rekonstrukciju i tekst prenosimo uz odobrenje autora.
