Mit o eliksiru mladosti star je valjda koliko i čovječanstvo. U starim kineskim listinama nalazimo spjev o čudotvornom djelovanju biljke čil-šeng: ona produljuje život u beskraj, a pomlađuje onoga tko je uzme. Sijeda kosa opet postaje crna, kaže pjesma, na mjestu ispalih zubi rastu novi (kao u krokodila!), oronuli se starac pretvara u kršnog mladića, a slabašna starica u jedru djevojku! U to nitko, naravno, neće povjerovati. Priče su priče, bajke su bajke, a činjenice su činjenice. Znanost se, znamo, bavi činjenicama, dakle...

Znanost se, istina, bavi činjenicama, ali – kao što reče Arthur Clarke – dovoljno razvijena tehnologija ne može se razlikovati od magije. I evo ga: biljka koja usporava starenje nije neka čudesna biljka koju treba brati na posebnom mjestu i to u ponoć za pune mjesečine i pri povoljnoj konstelaciji, nego obični grah, Phaseolus vulgaris L., kako ga zovu botaničari prema univerzalnoj binominalnoj nomenklaturi koju je uveo švedski botaničar Carl Linneaus u 18. stoljeću (odatle ono L. u nazivu graha i mnogih drugih biljaka).

Pa opet nije riječ ni o mladom ni o suhom „bažulu“. Riječ je o njegovim klicama (sprouts), što se vidi već iz naslova znanstvenog rada poljskih znanstvenika „Novel insights into Phaseolus vulgaris L. sprouts: Phytochemcal analysis and anti-aging properties“, objavljenom u časopisu Molecules. Što su napravili poljski znanstvenici?

Najjednostavnije rečeno, oni su uzgojili klice graha tako da su zrna graha stavili na vlažnu podlogu, pa čim su niknuli prvi listovi (nakon 5-7 dana), klice su izmrvili da bi potom od njih pripravili ekstrakt u 70%-tnom alkoholu (etanolu). Ekstrakt su potom osušili pri čemu je nastao prah, suhi ekstrakt (dry extract, DE). Ostalo je rutina: komponente su razdvojene tekućinskom kromatografijom (LC), a potom analizirane masenom spektrometrijom (MS). I evo rezultata.

U suhom ekstraktu klica graha poljski su znanstvenici pronašli 32 biološki (farmakološki) aktivnih tvari, polifenola. Termin „polifenol“ je dosta neodređen, jer on kaže samo da je riječ o kemijskom spoju koji ima više od jedne (poly-) hidroksilne skupine vezane za jedan ili više benzenskih, aromatskih prstena (fenol). Riječ je dakle o čisto kemijskom terminu koji ne upućuje ni na biološku funkciju ni na farmakološko djelovanje. U drugom pak, fitokemijskom smislu polifenoli su poznati pod imenima flavonoidi, katehini i mnogim drugima. Oni uklanjaju slobodne radikale, ili preciznije rečeno slobodne kisikove vrste (reactive oxygen species, ROS), koje potiču nastanak mnogih bolesti, poput raka i bolesti krvožilnog sustava. Slobodni radikali djeluju posebno pogubno na kožu potičući njezino starenje. Sadržaj polifenola u ekstraktu je nejednak, od ništavnih 25,3 μg/g (galna kiselina) do zamašnih 41.541 μg/g (katehin). 

Ovom podužom pričom o polifenolima ukazao sam na prvo djelovanje „eliksira mladosti“: njegova primjena u kozmetici trebala bi štititi kožu od starenja.

Drugo djelovanje ekstrakta klica graha koje su mjerili poljski znanstvenici bilo je inhibicijsko djelovanje na dva enzima, dvije ciklooksigenaze, od kojih prva (COX-1) djeluje pri normalnim uvjetima, a druga (COX-2) tek nakon upale. Koliko je jako to drugo, protuupalno djelovanje ekstrakta klica graha najbolje pokazuje podatak da pri najboljoj koncentraciji (50 μg/mL) ekstrakt postiže 61 % inhibicije prvog i 53% inhibicije drugog enzima, što je praktički jednako djelovanju indometacina, poznatog protuupalnog lijeka (61 % inhibicije COX-1 i 55 % inhibicije COX-2).

Osim navedena dva učinka, uklanjanja slobodnih radikala i smirivanja upala, ekstrakt klica graha ima još tri učinka koji su u najužoj vezi sa zdravljem kože. Za starenje kože najveći su krivci enzimi kolagenaza i elastaza koji razgrađuju kolagen i elastin, proteine koji daju koži čvrstoću i elastičnost. Pri koncentraciji ekstrakta klica od 50 μg/mL, postiže se 70 % inhibicije prvog i 67 % inhibicije drugog enzima. Štoviše, postotak inhibicije elastaze može dostići vrijednost i od 86% ako se koncentracija ekstrakta povisi na 100 μg/mL.

Inhibicija trećeg enzima, tirozinaze, dosiže maksimum od 58% pri koncentraciji od 50 μg/mL. Taj enzim sprječava nastajanje melanina, pa stoga i pojavu tamnjenja kože. Zaključak: dodatkom ekstrakta klica graha kremi za sunčanje ubrzalo bi se tamnjenje kože, a time smanjilo izlaganje pogubnom ultraljubičastom zračenju.

I na kraju, kruna svega: test je na kulturi stanica kože, fibrioblasta, pokazao da ekstrakt klica graha potiče njihovo dijeljenje i sintezu kolagena.

Zahvaljujući ovom istraživanju možemo se nadati da ćemo uskoro moći nabaviti kozmetiku s ekstraktom klica graha, kozmetiku koja obnavlja kožu i usporava njezino starenje. Bi li se klice mogle i za drugo upotrijebiti? Obilje polifenola u klicama graha ima jamačno blagotvoran utjecaj na čitav organizam: ništa nas ne priječi da jedemo tek proklijali Phaseolus vulgaris iliti grah.

Nenad Raos je kemičar, znanstveni savjetnik u trajnome zvanju, koji je radio do umirovljenja 2016. godine u zagrebačkom Institutu za medicinska istraživanja i medicinu rada (IMI). Autor je i koautor oko 200 znanstvenih i stručnih radova iz područja teorijske (računalne) kemije, kemije kompleksnih spojeva, bioanorganske kemije, povijesti kemije i komunikacijskih vještina u znanosti. Bio je pročelnik Sekcije za izobrazbu Hrvatskog kemijskog društva, glavni urednik Prirode te urednik rubrike Kemija u nastavi u časopisu Kemija u industriji; član je društva ProGeo-Hrvatska i Odjela za prirodoslovlje i matematiku Matice hrvatske. Još od studentskih dana bavi se popularizacijom znanosti. Autor je 16 znanstveno-popularnih knjiga, posljednje dvije su  „Kemičar u kući – kemija svakodnevnog života“ i "Antologija hrvatske popularizacije prirodnih znanosti".