Na američkom sveučilištu Wisconsin–Madison prošloga je mjeseca načinjen velik korak ka ostvarenju krajnjeg cilja tamošnjeg tima na projektu WHAM (Wisconsin HTS Axisymmetric Mirror) – u njihovom novom je fuzijskom reaktoru stvorena prva plazma. To znači da projekt, nakon gotovo četiri godine razvoja, sada može ući u svoju drugu fazu, u kojoj će se raditi na stabiliziranju te plazme i povećanju efikasnosti, kako bi se jednom u budućnosti ona mogla iskoristiti za pokretanje fuzijskih reakcija. No, ovaj je fuzijski koncept nešto drugačiji od onih koji se trenutačno razvijaju u svijetu, pa je prva plazma u tom reaktoru prilično značajna vijest u svijetu fuzije.

WHAM

Reaktor WHAM zasnovan je na tehnologiji "magnetskog zrcala" kao izvora energije. U posebnoj se komori nalaze dva vrlo snažna elektromagneta, pa se u prostor među njih ubacuje gorivo za fuzijsku reakciju, deuterij i tricij. Oni se tamo pod utjecajem magnetskih silnica kreću u spiralnim putanjama, a budući da se magnetsko polja dvaju magneta okreće u suprotnim smjerovima, i spiralno kretanje plazme odvija se na taj način. Odatle i "zrcalo" u nazivu te metode.

Iako je tehnika nešto drugačija od one kod tokamaka (kružnog toroidalnog ubrzivača plazme) ili laserskog sustava pogona NIF (koji laserima bombardira gorivo), cilj je isti – dovesti iznimno vruću plazmu u stanje u kojem će se atomi deuterija i tricija neizbježno sudarati i pokretati fuziju, koja s povećanjem intenziteta ima potencijal pokrenuti lančanu reakciju i stvoriti velike količine energije. Cilj je, dakako, stvoriti više energije negoli je uloženo u pokretanje i održavanje same reakcije.

Ideja magnetskog zrcala (nazvana još i magnetska klopka ili pirotron) nastala je još 1950-ih godina, odvojeno u sovjetskom Institutu atomske energije Kurčatov i američkom institutu Lawrence Livermore National Laboratory. Kroz promjene geometrije, magneta i konfiguracija, koncept je desetljećima unaprjeđivan, no tek moderni razvoj snažnih supravodljvih magneta dao je nadu da bi on zaista i mogao biti put do isplative nuklearne fuzije. Projekt WHAM sada sufinancira i američko Ministarstvo energetike s 10 milijuna dolara, što je među ostalim i dovelo do pokretanja prve plazme u testnom postrojenju.

Projekt se dalje nastavlja u javno-privatnom partnerstvu s kompanijom Realta Fusion, nastalom na istom sveučilištu, pa će ih eksperimenta polako prerasti u znanstveno-poslovni pothvat. Nešto dugoročniji cilj jest stvoriti napredniji reaktor, koji će fuzijom proizvoditi barem onoliko energije koliko je uloženo, a tek potom će se raditi na sklopu s neto pozitivnom energetskom bilancom.