Prema svjetskim geolozima trenutačno naša civilizacija raspolaže s vrlo ograničenim izvorima fosfora – mineralne zalihe fosfata u svijetu, kako smo pisali prije nekoliko mjeseci, procjenjuju se na oko 71 milijardu tona. S druge strane potražnja za tim elementom raste, budući da se koristi ne samo u tradicionalnoj industriji proizvodnje gnojiva, već i u proizvodnji sve traženijih litij-željezo-fosfatnih (LFP) baterija za električne automobila ili pak solarnih ćelija te drugih poluvodičkih elemenata i čipova.

Riješena "fosforna kriza"?

Samim time pogled u budućnost mogao bi biti katastrofalan, tj. ljudi bi mogli vrlo brzo iscrpiti sve postojeće izvore fosfata u Kini, Maroku, Egiptu i Alžiru. Međutim, odlična vijest iz te domene stiže iz Norveške. Tamošnja rudarska kompanija Norge Mining tvrdi kako "leži" na nalazištu fosfata, ogromnim fosfatnim stijenama visoke kvalitete, smještenima na jugozapadu te zemlje.

Prema navodima iz same kompanije, tamo se nalazi oko 70 dodatnih milijardi tona fosfata, što znači da su samo jednim nalazištem svjetske zalihe fosfora gotovo pa udvostručene. Samo ovo norveško nalazište moglo bi opskrbljivati svijet narednih 50-ak godina, kažu, i prvo je tog tipa u Europi. Norvežani stoga upozoravaju kako je vrlo bitno pokrenuti nova postrojenja za preradu i pročišćavanje minerala, kako bi se i na Starom kontinentu mogao proizvoditi fosfor visoke čistoće, potreban za primjenu u industriji poluvodiča, baterija ili fotonaponskih panela.

Ovo otkriće pozdravili su i iz Europske komisije, gdje smatraju da je ovaj izvor sirovina u skladu s ciljevima europske Uredbe o kritičnim sirovinama, tj. da poboljšava kapacitet EU-a za ublažavanje rizika od poremećaja na tržištima te omogućava sigurnu i održivu opskrbu kritičnim sirovinama.

Starije otkriće

Norge Mining je ležište na jugozapadu Norveške bio otkrio još 2018. godine, na temelju geoloških podataka. Inicijalno se procjenjivalo da se rude u tlu nalaze do dubine od 300 metara, no kasnije je otkriveno da je riječ o dubini od čak 4.500 metara. Kako aktualne tehnologije ne omogućavaju tako duboko rudarenje, trenutačno se radi na projektu vađenja ruda s dubina do 1.500 metara.

Ranije spomenute procjene od 70 milijardi tona odnose se na to, dakle, na moguće tek trećinu ukupnih zaliha fosfata u Norveškoj. Uz fosfate, isto nalazište sadrži i vanadij i titanij, također kritičnim sirovinama prema EU, no kompanija ne otkriva o kolikim bi se količinama tih metala moglo raditi. Ono što je poznato, jest činjenica da će do početka eksploatacije na ovom području proći možda i 10-15 godina, jer sve ovisi o regulativi te izgradnji pogona za preradu, kako u Norveškoj tako i u EU.