Mehanizam iz Antikitere otkriven je 1901. godine kod istoimenog grčkoj otoka. Iznimno je to složeni mehanički uređaj sa zupčanicima i brojčanicima, a služio je, kako je dugogodišnja istraga pokazala) za predviđanje položaja planeta, Sunca i Mjeseca, pomrčina te kao kalendar. Pretpostavlja se da potječe od 150. do 100. prije Krista, pa se samim time smatra prvim analognim računalom i čudom mehanike, budući da su se slični mehanizmi u poznatoj nam povijesti pojavili tek 15-ak stoljeća kasnije.

Mehanizam se danas čuva se u atenskom Nacionalnom arheološkom muzeju u Ateni i iznimno je osjetljiv, već su se od njega brojni dijelovi odlomili, pa je proučavanje vrlo komplicirano. Primjerice, kad je bio izložen tomografskom skeniranju nije mogao biti premješten izvan muzeja, već je ogromna sprava dovezena tamo. Na taj i slične načine otkrivene su gotovo sve tajne mehanizma, no njegovi davni graditelji i dalje čuvaju nekoliko tajni. Primjerice, nisu sve funkcije kotačića otkrivene niti je poznat baš svaki detalj ovog prastarog "kalendara". Napretka na tom polju ipak ima.

Mehanika potpomognuta statistikom

Chris Budiselic, australski youtuber i vrlo spretni strojar pod nadimkom Clickspring na YouTubeu već godinama objavljuje seriju videa, u kojima pokušava replicirati mehanizam iz Antikitere, pa je za potrebe tog projekta morao analizirati dostupne podatke o mehaničkim detaljima sklopa. Tako je nedavno otkrio da jedan misteriozni brojčanik u njemu ima između 347 i 367 rupa, što sugerira da je bio korišten za praćenje dana u godini – no, nije bilo jasno prema kojem kalendaru.

Tu u priču ulaze astronomi sa sveučilišta u Glasgowu, koji se inače bave detekcijom gravitacijskih valova. Oni su iskoristili iste metode statističkog modeliranja (Bayesovu regresijsku analizu), čiji rezultati mogu otkriti pojave kozmičkih fenomena, ali mogu dati i "zemaljske" rezultate. Na temelju rendgenskih snimki iz 2020. godine, fragmenata i nepotpunih informacija koje je "iskopala" Budiseliceva istraga, statistička je analiza pokazala da misteriozni brojčanik mehanizma ima vrlo vjerojatno 354 rupe, a ne njih 365. to bi značilo da je vrlo vjerojatno njegova namjena bila praćenje starogrčkog lunarnog kalendara.

Nalaze je potvrdila i druga skupina znanstvenika, korištenjem druge statističke metode (analiza Monte Carlo Markovljevi lanci), prema kojoj mehanizam ima 354 ili 355 rupa u krugu polumjera samo 77,1 mm. Ona je pokazala i da su rupe pozicionirane nevjerojatno precizno za to doba izrade, s razmacima koji variraju za samo 0,028 mm.

"Otvorilo je ovo nov način za cijeniti mehanizam s Antikitere te rad i brigu koju su grčki majstori uložili u njegovu izradu – preciznost pozicioniranja rupa zahtijevala je vrlo precizne tehnike mjerenja i nevjerojatno mirnu ruku za njihovo bušenje", poručio je profesor Joseph Bayley, koji je nakratko s astronomije prešao u područje arheologije. Njegov rad objavljen je u časopisu Horological Journal i opisuje primarno matematičke i statističke metode, zahvaljujući kojima je bačeno novo svjetlo na višestoljetni misterij.