Hyperloop koji bi povezao Amsterdam i Pariz bio bi ekonomski isplativ

Nizozemska kompanija osnovana nakon pobjede na međunarodnom natječaju za idejno rješenje Hyperloopa pohvalila se ekonomskom studijom koja pokazuje da to ima ekonomskog smisla

Sandro Vrbanus nedjelja, 12. travnja 2020. u 18:00

Projekt Hyperloop osmislio je prije nekoliko godina Elon Musk, ali ga je dao na slobodno korištenje i razvijanje svim kompanijama koje tako nešto interesira. Od tada se idejom transporta putem ultrabrzih vagona u niskotlačnim ili vakuumskim cijevima bavi cijeli niz studentskih timova, kompanija i eksperimentalnih laboratorija u svijetu, a jedna od njih je i nizozemska tvrtka Hardt Hyperloop. Ona je osnovana 2017. godine nakon pobjede na jednom Muskovom natjecanju za idejna rješenja, a zalažu se za to da ovaj način prijevoza zamijeni klasični na srednjim relacijama unutar Europe.

Koncept unutrašnjosti nekih budućih kapsula Hardt Hyperloopa
Koncept unutrašnjosti nekih budućih kapsula Hardt Hyperloopa

Povezivanje metropola poput Amsterdama i Pariza, na primjer, Hyperloopom kojim kapsule putuju brzinama do 1.000 km/h, omogućilo bi skraćivanje vremena putovanja kopnom između ta dva grada na samo 90 minuta, a sada ovi Nizozemci imaju i studiju kojom dokazuju da je projekt i ekonomski isplativ.

Uštede, ekologija i BDP

U suradnji s provincijom Sjeverni Holland naručili su ekonomsku studiju koja je pokazala da bi povezivanje Amsterdama s Parizom, ali i Bruxellesom, Düsseldorfom i Frankfurtom ovoj provinciji donijelo 275 milijardi eura dodatnog bruto domaćeg proizvoda. Najveći dio ovog iznosa došao bi od ušteda koje bi se ostvarile kraćim putovanjima na posao i s posla te posljedično većom mobilnošću radne snage koja bi lakše i brže stizala u Amsterdam i okolicu.

Dodatno, rasteretio bi se i zračni promet na inače vrlo prometnom amsterdamskom aerodromu Schipol, za otprilike 24.000 letova na kraćim relacijama, što bi značajno smanjilo i ekološki utjecaj transportne industrije.

Futuristički transport Hyperloopom još je daleko od komercijalizacije, no ova nizozemska kompanija već u suradnji s indijskim koncernom Tata Steel gradi 3-kilometrasku testnu cijev u provinciji Groningen u kojoj će ispitivati mogućnosti svoje tehnologije.