Prvi puta snimljeno kako crna rupa stvara nove zvijezde

Umjesto da ih "proždire", crna rupa u središtu patuljaste galaksije Henize 2-10 stvara nove zvijezde. Otkriće je to svemirskog teleskopa Hubble

Sandro Vrbanus ponedjeljak, 24. siječnja 2022. u 15:18

Crne rupe poznate su kao svemirski objekti toliko velike mase da ništa, pa čak niti svjetlost, ne može pobjeći njihovom gravitacijskom utjecaju. No, ipak postoji nešto što se naziva Hawkingovo zračenje, koje zbog kvantnomehaničkih fenomena u blizini horizonta događaja crne rupe, izbacuje određenu količinu materije u okolni svemir i tako postupno smanjuje njihovu masu.

No, svemirski teleskop Hubble sada je prikupio i dovoljno dokaza za novu pojavu – crnu rupu koja stvara zvijezde u svojoj okolini. Hubble je tako nedavno snimio stanje u patuljastoj galaksiji Henize 2-10, smještenoj u južnom zviježđu Kompas (Pyxis), udaljenoj oko 30 milijuna svjetlosnih godina od Zemlje.

Neobična mala galaksija

Ova galaksija izaziva prijepore u astronomskoj zajednici posljednjih desetak godina, jer je bilo jasno da se, u galaksiji desetak puta manjoj od naše, događa nešto neobično. Najnovije snimke s Hubblea izrodile su tako i znanstveni rad, objavljen u časopisu Nature prošloga tjedna, koji pokazuje kako crna rupa u središtu te galaksije zaista – stvara nove zvijezde.

Ona to čini svojim magnetskim poljem. Magnetske silnice preusmjeravaju određeni dio materije, koja bi inače bila privučena u crnu rupu, u okolni svemir. Kod većih galaksija ti su mlazovi materije presnažni da bi se grupirali na jednom mjestu, no u slučaju ovdje promatrane manje galaksije, i manje crne rupe, sporije se strujanje kondenzira i stvara veće nakupine – što u konačnici rezultira rođenjem nove zvijezde.

Prije nekoliko milijuna godina mlaz vrućih plinova sudario se s gustim oblakom u kojem su se stvarale zvijezde, proširio se, a sada od te materije, u ravnini okomitoj na izvorni mlaz, nastaju nove zvijezde. Izvor: NASA, ESA, Zachary Schutte (XGI), Amy Reines (XGI); Image Processing: Alyssa Pagan (STScI)
Prije nekoliko milijuna godina mlaz vrućih plinova sudario se s gustim oblakom u kojem su se stvarale zvijezde, proširio se, a sada od te materije, u ravnini okomitoj na izvorni mlaz, nastaju nove zvijezde. Izvor: NASA, ESA, Zachary Schutte (XGI), Amy Reines (XGI); Image Processing: Alyssa Pagan (STScI)

Snimke s Hubblea pokazuju kako je regija u kojoj nastaje mlada zvijezda kontinuiranom "pupčanom vrpcom", dugom oko 230 svjetlosnih godina, vezana uz središte galaksije i crnu rupu. Podaci o brzini strujanja materije iz crne rupe, kao i oni o starosti mladih zvijezda, ukazuju na uzročno-posljedičnu vezu jednog i drugog.

Moguće rješenje misterija crnih rupa

"Visoka rezolucija Hubbleovih snimaka pokazuje uzorak oblika vadičepa u brzini mlaza plinova, što se slaže s modelom precesije, tj. kolebanja, materije koja je izbačena iz crne rupe. Ostatak supernove ne bi imao takav tok, pa je on u biti konkretan dokaz da mu je izvor crna rupa", izjavila je autorica ovog rada Amy Reines. Nada se kako će njezino istraživanje potaknuti daljnje studije ove galaksije, jer u njoj možda leži ključ odgovora na pitanje kako su, u ranom svemiru, nastale supermasivne crne rupe.

Za sada, znanost ima tri hipoteze. Prva kaže da su supermasivne crne rupe nastale "urušavanjem" velikh zvijezda, kao i one manje, pa su s vremenom prikupile veću masu. Druga teoretizira da su u ranom svemiru uvjeti bili pogodniji za stvaranje supermasivnih zvijezda, pa samim time i vrlo brzi nastanak crnih rupa. Treća kaže da je "sjeme" za supermasivne crne rupe bilo u gustim klasterima zvijezda, koji su gravitacijski kolabirali.

Niti jedna od ovih hipoteza za sada nije potvrđena, a malene galaksije poput Henize 2-10 mogle bi otkriti neke nove činjenice. One su, naime, ostale malene, kao što su bile i galaksije u ranom svemiru, pa bi mogle pripomoći u razjašnjavanju ovog misterija.