Teleskop Webb uočio plinovitog diva pored nama bliske zvijezde
Novi podaci s teleskopa James Webb ukazuju na postojanje plinovitog diva mase Saturna u nastanjivoj zoni najbližeg zvjezdanog sustava Alpha Centauri, no njegovo je postojanje još potrebno potvrditi
NASA je objavila nova zanimljiva otkrića pri kojima im je od neprocjenjive važnosti svemirski teleskop James Webb. Pomoću njega su, naime, pronašli snažne dokaze o postojanju divovskog planeta koji kruži oko zvijezde u zvjezdanom sustavu Alpha Centauri. Udaljen "samo" četiri svjetlosne godine od nas, ovaj trostruki zvjezdani sustav dugo je bio atraktivna "meta" kad je riječ o potrazi za nastanjivim svjetovima izvan našeg Sunčevog sustava.
U nastanjivoj zoni, ali…
Sustav Alpha Centauri sastoji se od binarnog sustava zvijezda sličnih Suncu, Alpha Centauri A i Alpha Centauri B, te crvenog patuljka Proxima Centauri. Iako su ranije potvrđena tri planeta oko Proxime Centauri, potraga za svjetovima oko zvijezda A i B pokazala se iznimno izazovnom. Ako se postojanje novog planeta potvrdi, bio bi to najbliži planet Zemlji koji kruži unutar nastanjive zone zvijezde slične Suncu. Međutim, znanstvenici ističu da on ne bi mogao podržavati život kakav poznajemo, s obzirom na to da je riječ o plinovitom divu.
"S obzirom na blizinu ovog sustava, svaki pronađeni egzoplanet ponudio bi nam najbolju priliku za prikupljanje podataka o drugim planetarnim sustavima. Ipak, ovo su nevjerojatno zahtjevna promatranja, čak i za najmoćniji svemirski teleskop, jer su zvijezde vrlo sjajne, bliske i brzo se kreću nebom", izjavio je Charles Beichman iz NASA-inog Laboratorija za reaktivni pogon (JPL) i vodeći autor ovog istraživanja. Zbog specifičnosti cilja, operativni tim teleskopa Webb morao je razviti prilagođeni plan promatranja, što se na kraju pokazalo uspješnim.
Misterij "nestalog planeta"
Prva promatranja obavljena su u kolovozu 2024. godine korištenjem koronagrafa na Webbovom instrumentu MIRI kako bi se blokirala svjetlost zvijezde Alpha Centauri A. Iako je dodatna svjetlost obližnje zvijezde Alpha Centauri B komplicirala analizu, tim je uspio poništiti svjetlost obiju zvijezda i otkriti objekt preko 10.000 puta tamniji od zvijezde A. Međutim, dodatna promatranja u veljači i travnju ove godine nisu uspjela ponovno uočiti isti objekt, što je stvorilo svojevrsni misterij "nestalog planeta".
Kako bi riješili tu zagonetku, znanstvenici su se okrenuli računalnim modelima. "Simulirali smo milijune potencijalnih orbita, uključujući saznanja stečena kada smo vidjeli planet, kao i kada nismo", rekao je Aniket Sanghi s Caltecha. U simulacije su uključili i ranije opažanje iz 2019. godine s Vrlo velikog teleskopa (VLT) Europskog južnog opservatorija. Modeli su pokazali da se u polovici mogućih orbita planet pomaknuo preblizu svojoj zvijezdi te nije mogao biti vidljiv Webbu tijekom promatranja 2025. godine.
Potrebna potvrda
Na temelju svjetline objekta i simulacija orbite, istraživači sada vjeruju da bi se moglo raditi o plinovitom divu mase približne Saturnovoj, koji se kreće eliptičnom putanjom na udaljenosti od jedan do dva puta većoj od udaljenosti između Zemlje i Sunca. "Ako se potvrdi, ovaj potencijalni planet označio bi novu prekretnicu. Od svih izravno snimljenih planeta, ovaj bi bio najbliži svojoj zvijezdi. Njegovo samo postojanje u sustavu dviju bliskih zvijezda izazvalo bi naše razumijevanje o tome kako planeti nastaju i opstaju u kaotičnim okruženjima", zaključio je Sanghi.
Potvrda otkrića učinila bi ovaj planet jednim od ključnih kad je riječ o budućim istraživanjima egzoplaneta. Do sredine 2027. godine trebao bi biti lansiran svemirski teleskop Nancy Grace Roman, opremljen upravo kako bi bolje mogao snimiti ovakve sustave te omogućiti prikupljanje podataka o veličini i reflektivnosti direktno opaženih egzoplaneta. Najnoviji rezultati istraživanja o ovom "nestajućem" planetu prihvaćeni su za objavu u dva znanstvena rada u časopisu The Astrophysical Journal Letters.
